Uprkos nizu različitih mjera koje je Evropska centralna banka (ECB) uvela s ciljem podupiranja posustalog rasta potrošačkih cijena, godišnja je inflacija u 19-članoj eurozoni u februaru prvi put u pet mjeseci ponovo skliznula u negativno područje, a razlog tome je kombinacija različitih činilaca.U ECB-u procjenjuju da bi potrošačke cijene trebalo da rastiu po godišnjoj stopi od nešto ispod dva posto da bi se podstakao zdravi privredni rast. No, stopa godišnje inflacije u februaru je u eurozoni iznosila minus 0,2 posto, zbog kombinacije niza različitih činilaca, kažu stručnjaci.
Nafta
“Niska stopa inflacije i ovaj pad u februaru najvećim se dijelom pripisuju kretanju cijena energenata“, kazao je novinskoj agenciji AFP Ben May, ekonomista istraživačke tvrtke Oxford Economics.
Cijene nafte oštro padaju u posljednje dvije godine, pritisnute prekomjernom ponudom nafte na globalnom nivou.
Domaćinstima i kompanijama to bi moglo biti pozitivno, jer im se računi za potrošnju energije smanjuju, kao i troškovi grijanja, a manja su im izdvajanja i za gorivo. No, s obzirom da energenti imaju prilično značajnu težinu u ukupnoj košarici proizvoda koji se koriste za izračun potrošačkih cijena, njihove cijene prigušuju temeljnu stopu inflacije, pojasnio je May.
Na naftnom tržištu, na kojem su početkom ove godine cijene barela sirove nafte potonule na najniže nivoe od 2003. godine, nakon čega su se početkom februara ponovo počele lagano uspinjati, zabilježene su snažne fluktuacije tokom posljednjih nekoliko nedjelja uslijed špekulacija da bi zemlje izvoznice nafte mogle zauzdati proizvodnju.
Pa ipak, značajnijeg i izrazitijeg oporavka cijena nafte zasada čini se nema na vidiku. Kao rezultat toga, kako je nedavno kazao predsjednik njemačke centralne banke Bundesbank Jens Weidmann, prognoze inflacije za eurozonu zrele su za ponovno snižavanje.
Valutni kurs
Kurs eura oštro je smanjen u martu 2015. godine nakon što je ECB objavio uvođenje izdašnog programa kupovine imovine, poznatog kao kvantitativno ublažavanje, da bi potom postupno jačao prema dolaru i trenutno se kreće oko 1,10 dolara.
“Jačanje kursa eura znači da cijene uvezenih roba padaju“, tumači May.
Drugim riječima, ako euro ojača u odnosu na druge valute, cijene uvezenog automobila ili frižidera su niže, zbog čega se smanjuje i ukupna stopa inflacije.
Plaće
Drugi važan činilac koji pritišće stopu inflacije su plate.
“Mnoge zemlje pogođene krizom, poput Španije, Portugala i Grčke, bile su primorane da sprovedu reforme tržišta rada i učiniti ih fleksibilnijima, što je dovelo do nižih plata“, kazao je Johannes Gareis, ekonomista u francuskoj banci Natixis.
To dovodi do slabije potrošnje domaćinstava, a što uzvratno rezultira slabijom inflacijom. Istovremeno, slabiji izgledi za inflacijom u idućim godinama imaće uticaja na pregovore o platama te koče povećanja plata, tvrde analitičari.
“Uz stope inflacije u visinu nule ili s negativnim predznakom, kupovna moć domaćinstava raste, što umanjuje pritiske za većim povećanjem plata sa strane zaposlenih i sindikata. Slabi izgledi za inflaciju prigušuju zahtjeve vezane uz plate“, kazao je Charles Wyplosz, profesor ekonomije na Institutu za međunarodne i razvojne studije u Ženevi.
Slabe investicije
Mršave investicije još su jedan su značajan činilac. Kod investicija kompanije otvaraju nova radna mjesta, zbog čega mogu rasti plate, a posljedično i inflacija.
“No, mnoge su kompanije zabrinute u vezi budućnosti. Zabrinutosti na finansijskim tržištima ne pomažu. Kompanije nisu sigurne hoće li uspon trajati, odnosno je li temeljno snažan, a svjedoče slabašnom oporavku, pa oklijevaju sa značajnijim ulaganjima“, zaključuje Wyplosz.
