Cijena BRENT nafte ne prestaje da raste već dvije godine. Sredinom januara 2016. godine barel crnog zlata je koštao 27,48$, dok u trenutku pisanja ove analize cijena barela BRENT nafte na platformama Admiral Markets-a iznosi 68,83$ po barelu. Radi se o porastu od 150%, na čemu se čak i uz visoke troškove trgovanja finansijskim derivatima na naftu mogao ostvariti nadprosječno visok prinos.
Najvažniji razlog rasta cijene je promjena u politici OPEC-a. Naime, tokom 2014. i 2015. godine OPEC je namjerno rušio cijenu nafte kako bi uništio konkurenciju u SAD, Kanadi i ostalim zemljama. Logika iza tog plana je bila da su u pomenutim zemljama proizvođači nafte privatne kompanije kojima država neće pomagati ukoliko padnu u probleme. Dakle, ako bi cijena nafte preterano pala, neke kompanije bi bankrotirale, pa bi ukupna proizvodnja nafte na Zapadu bila smanjena. Na taj način bi tržišni udio OPEC-a, a pogotovo Saudijske Arabije, značajno porastao. Time bi Saudijska Arabija zadržala mogućnost značajnog uticaja na globalnu cijenu nafte.
Ipak, plan nije uspio. Zbog kvalitetno odrađenog hedžiranja, američke i kanadske naftne kompanije su mogle nekoliko godina da trpe nisku cijenu nafte, a najviše je patila upravo Saudijska Arabija. Kraljevstvu je ponestalo novca i po prvi put u istoriji moralo je da izda obveznice kako bi finansiralo socijalne programe i ostale troškove države. Sličan problem se dogodio i u ostalim zemljama članicama OPEC-a koje su vršile pritisak na Saudijce da se politika promijeni. Do promjene je došlo tokom 2016. godine. Zajedno s Rusijom koja je takođe važan proizvođač, dogovoreno je da će OPEC namjerno smanjivati proizvodnju, kako bi stvorio vještačku nestašicu na tržištu i postigao više cijene. Taj dogovor i dalje važi, a u svojim izjavama stručnjaci OPEC-a i dalje nagovještavaju želju za još višim cijenama nafte.
Vještačka nestašica nafte dovela je do pada strateških zaliha nafte u SAD. Radi se o javnom podatku koji se objavljuje svake nedjelje, a visina zaliha pada već 9 nedjelja zaredom i ima tendenciju daljeg pada.
Još jedan razlog rasta cijene nafte je kurs američkog dolara na Forex valutnom tržištu. Naime, ako se analizira kretanje vrijednosti USD i cijene nafte, može se uočiti da kad dolar slabi, cijena energenata najčešće raste. Dolar je u posljednjih godinu dana oslabio u odnosu na sve ostale najtrgovanije valute na svijetu, a najviše na euro (približno 15%). To je sigurno doprinijelo većoj potražnji za naftom na starom kontinentu, jer uz ostale nepromenjene uslove, kada euro jača, za istu količinu eura može se kupiti više nafte.
Hoće li cijena nafte nastaviti da raste?
Analitičari Admiral Markets-a smatraju da bi tokom 2018. godine moglo doći do nastavka rasta cijene. Ekonomski rast na globalnom nivou se ubrzava, a to znači sve više investicija u infrastrukturu, pri čemu će potražnja za naftom od strane građevinskih firmi rasti. Kupovna moć građana takođe bi trebalo da raste, a to znači više novih automobila što takođe doprinosi rastu potražnje za naftnim derivatima. OPEC i Rusija će i dalje aktivno raditi na stvaranju nestašice nafte što je još jedan faktor koji bi mogao dovesti do nastavka rasta njene cijene.
Ipak, ne treba očekivati da će tempo rasta cijene biti intezivan kao prethodne dvije godine. Ukoliko bi se cijena nafte približila nivou od 100$ po barelu, ponovo bi se pokrenule mnoge bušotine koje su zatvorene prethodnih godina. Takođe bi se pokrenuli novi projekti vezani za istraživanje novih naftnih polja što bi smanjilo potencijal daljeg rasta cijene. No, bez obzira na to raste li cijena ili ne, nafta će i dalje imati značajne oscilacije, što će kontinuirano omogućavati aktivno trgovanje CFD-ovima na BRENT ili WTI naftu, čak i s malim ulozima od samo nekoliko stotina eura.
