Izvor: Dnevne novine
Osim nastavka izgradnje prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva će u 2018. aktivno raditi na pripremi tehničke dokumentacije za naredne dionice ovog koridora, saopštio je u intervjuu za Dnevne novine resorni ministar Osman Nurković.
On je kazao da mu je, pored lošeg stanja u Montenegro Airlinesu, najveći izazov u prvoj godini mandata bio projekat izgradnje prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare. Nurković je govorio i o valorizaciji Aerodroma Crne Gore i problemima crnogorske željeznice.
DN:|Kako ste zadovoljni dinamikom radova na prioritetnoj dionici auto-puta Bar-Boljare?
Nurković: Tokom redovnih obilazaka terena na prioritetnoj dionici tokom 2017. godine, uvjerio sam se da se duž cijele trase izvode radovi u punom kapacitetu i planiranom dinamikom. Zadovoljan sam parametrima koji pokazuju da smo i po obimu izvedenih radova, ali i finansijskim pokazateljima, ispunili planove za proteklu godinu. Stanje na objektu sam zatekao sa pet izdatih dozvola i 9,5 miliona potrošenih sredstava, a nakon godinu imamo izdatih 17 građevinskih dozvola za izvođenje radova i devet za izgradnju odlagališta viška materijala iz iskopa. Od 16 tunela radovi se izvode na 15, dok su probijena četiri tunela Jabučki krš, Klopot, Vilac i Mrke. Od 20 mostova, radovi se odvijaju na 15, izvedeno je 37 odsto radova na njima, a najveći objekat na trasi most Moračica gradi se u skladu sa dinamikom. Mislim da su rezultati našeg rada i angažovanja najbolje prikazani u ovim brojkama.
Ministarstvo je u svojstvu investitora do sada izdalo 76 saglasnosti za angažovanje podizvođača, kojima je obuhvaćeno 95 preduzeća. Od ovog broja, 77 je iz Crne Gore. Među angažovanim kompanijama ima i onih iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Italije. Takođe, izvođač angažuje i druga pravna lica u svojstvu pružalaca usluga, dobavljača, među kojima osim iz Kine, ima i onih iz Italije, Švedske, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Danske, Češke, Mađarske. Prema posljednjim zvaničnim podacima izvođača radova, u decembru je bilo angažovano 3.048 radnika od čega 1.162 domaćih.
DN: Šta lično smatrate najboljim rješenjem za Montenegro Airlines, čija je loša finansijska situacija djelimično obilježila domaću ekonomsku scenu u protekloj godini?
Nurković: Jedan od velikih izazova za Vladu i mene kao ministra saobraćaja je stanje u Montenegro Airlinesu i njegova sudbina. Više puta do sada smo saopštili da Vlada ne razmatra opciju stečaja, imajući u vidu značaj nacionalnog avioprevoznika generalno, ali i poslovne aranžmane koji su unaprijed ugovoreni. Ovakav stav je jedinstven u Vladi, a to je i moje mišljenje. Argumenti za ovakav stav su jasni. Podaci pokazuju da je riječ o kompaniji koja vrši transfer oko 550.000 putnika. Ukupni prihodi za prvih 11 mjeseci 2017. iznosili su oko 55,6 miliona eura. Tokom godine isplaćeno je 11 zarada, dvije zaostale iz prošle i devet iz ove, oko 4,5 miliona eura neto. Od plata u ovoj kompaniji živi više od 400 zaposlenih i njihovih porodica. Gotovo dvije trećine zaposlenih je licencirano letačko, tehničko i drugo operativno osoblje, u čiju su obuku i trening uložena znatna sredstva.
Prema istraživanjima nekih agencija, od 1. juna do 30. septembra 2017. godine, u kojem je kompanija imala 297.732 putnika u oba pravca, odnosno 148.866 turista, doprinos Montenegro Airlines-a ukupnim prihodima u turističkoj privredi Crne Gore iznosio je oko 117 miliona eura. Montenegro Airlines na nivou godine prevozi gotovo trećinu ukupnog broja putnika sa crnogorskih aerodroma, a u periodu zimskih mjeseci i do 45 odsto. Dakle, vjerujem da ovi podaci dovoljno govore koliko je ova kompanija važna za Crnu Goru.
DN: Osim loše situacije u Montenegro Airlinesu, šta je bio najveći izazov sa kojim ste se suočili u prvoj godini mandata na mjestu ministra saobraćaja i pomorstva?
Nurković:Rekao bih da je na prvom mjestu projekat izgradnj e prioritetne dionice auto-puta zahtijevao najviše moje pažnje i angažmana na početku mandata. Bilo je neophodno uspostaviti bolju dinamiku i uskladiti aktivnosti državnih organa koji su uključeni u sam projekat, ali i vrlo često, na dnevnoj osnovi održavati komunikacijom sa izvođačem radova. Rezultati našeg angažmana su vidljivi i svakim danom sve konkretniji.
Međutim, znate i sami da postoje problemi u poslovanju pojedinih preduzeća iz oblasti saobraćaj a, osim nacionalnog avioprevoznika, tu su i preduzeća iz oblasti željezničkog saobraćaja. Mislim da je potrebno vrijeme da se riješe problemi koji su se nagomilavali u prethodnom periodu. Bez obzira na izazove, ipak imamo u resoru saobraćaja preduzeća koja su uspješna, poput Monteputa i Aerodroma. Prostora za napredak i bolju valorizaciju ima uvij ek, pa će nam u fokusu biti donošenje važnih odluka, koje će nam pomoći da izazove uspješno prevaziđemo i preduzećima pružimo institucionalnu podršku kako bi nastavila da funkcionišu sa boljim poslovnim rezultatima.
DN: Kako ocjenjujete stanje u crnogorskoj željeznici?
Nurković: Kao što sam već rekao, u ovom sektoru postoje brojni izazovi, prije svega u poslovanju preduzeća, međutim u mom resoru se intenzivno radilo na realizaciji obaveza pa je važno spomenuti da je usvojena Strategija razvoja željeznice za period od 2017. do 2027. godine, prvi put kao posebna strategija za oblast željeznice u Crnoj Gori. Urađeni su i objavljeni podzakonski akti na polju bezbjednosti željezničkog saobraćaja, radi se na izradi izmjenama i dopunama Zakona o željeznici, čiji će nacrt biti završen do kraja ove godine, i čime će se stvoriti uslovi za ispunjenje mjerila za zatvaranje poglavlja 14. Što se tiče obezbjeđivanja investicija, ostvaren je znatan napredak tokom 2017, u aprilu je potpisan ugovor za sredstva iz fonda za Zapadni Balkan u iznosu od 40 miliona eura, od čega je 50 odsto bespovratno za projekte na željeznici. Uspješno su realizovana dva tendera, za ugradnju novog signalno-sigurnosnog uređaja u stanici Podgorica i sanaciju šest kosina na sjevernom dijelu barske pruge, predata je i odobrena aplikacija za novi aranžman 20+20 miliona eura, završen je projekat generalnog remonta gornjeg stroja tunela Sozina i ugradnja novog elektro postrojenja EVP u stanici Trebešica. Pomenuo bih i investicione aktivnosti koje se odnose na trajno rješavanje pružnih prelaza za koje se moralo naći alternativno rješenje nakon završetka generalnog remonta pruge Nikšić-Podgorica. U segmentu poslovanja željezničkih firmi može se reći da ovu godinu karakteriše stabilnije poslovanje iz razloga značajnog povećanja obima prevoza u teretnom saobraćaju od 38,5 odsto. Za oblast željezničkih kompanija, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva će tokom 2018. godine predložiti poboljšanja u organizacionom smislu, kako bismo proces restruktuiranja učinili efikasnijim.
DN: Na kojim projektima će Ministarstvo na čijem ste čelu raditi u narednoj godini?
Nurković: Kako stvari stoje, godina pred nama će biti jednako dinamična i intenzivna za resor saobraćaja. Osim nastavka izgradnje prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, nastavićemo aktivnosti na pripremi tehničke dokumentacije za naredne dionice ovog koridora. Očekujem da se nastavi ulaganje u željezničku infrastrukturu i to sredstvima koja su već obezbijeđenja. Ne manjim intenzitetom sprovodiće se plan rada Direkcije za državne puteve, dakle znatan broj projekata na državnim putevima će biti realizovan, svakako ćemo se baviti i boljom valorizacijom luka od državnog značaja, koje smatramo velikim potencijalom. Nastavićemo komunikaciju sa zainteresovanim stranim investitorima i to za realizaciju kapitalnih projekata naročito u putnoj infrastrukturi, ali pored ovih aktivnosti nastavljamo sa realizacijom redovnih planova rada Ministarstva.
Planovi su nam ambiciozni, ali nijesu nerealni. Zadovoljan sam učinkom rada mog rukovodećeg kadra i svih zaposlenih u Ministrastvu saobraćaja u godini za nama, ali očekujem da 2018. bude isto ovako uspješna, ako ne i više.
PARTNERSTVO NAJPRIHVATLJIVIJA OPCIJA
DN: U protekloj godini mnogo se govorilo o valorizaciji Aerodroma Crne Gore. Kakav je Vaš stav po ovom pitanju i šta za Vas konkretno znači valorizacija?
Nurković: Vazdušne luke u Crnoj Gori posluju dobro, ali u Vladi dijelimo mišljenje da kapaciteti prosto nijesu dovoljno iskorišćene, pa iako aerodromi stalno bilježe broj opsluženih letilica i putnika, moramo naći bolji mo del ulaganja i koncipirati proje kat modernizacije koji će dugo ročno pružati kvalitet i brzinu usluge i pratiti dinamiku rastućeg broja turista koji ovim vidom saobraćaja dolaze u našu zemlju. Više puta do sada sam isticao, planirani model finansiranja za realizaciju ove investicije je putem javno-privatnog partnerstva (nalaženje strateškog partnera/ulaganje privatnog investitora) gdje će biti minimalna obaveza države, kroz kapitalni budžet ili zaduživanje, pokrivanje troškova eksproprijacije. Kao što znate razmišljamo o konceptu budućeg razvoja crnogorskih vazdušnih luka. Dakle, najprihvatljiviji je model partnerstva sa privatnim sektorom, koji se u okruženju i šire pokazao kao uspješan. Cilj nam je da obezbijedimo visok kvalitet usluge putnicima, ali i benefite državi i budžetu.
