U Uniji poslodavaca smatraju daje u ovom trenutku krivičnim zakonodavstvom dovoljno pokrivena materija zaštite od krivičnih djela protiv prava iz rada, tako da bi sve preko toga vodilo dodatnom prenormiranju, što nikako ne može pomoći rješenju problema neuplaćivanja doprinosa na zarade.Premijer Milo Đukanović izjavio je u ponedjeljak u Skupštini da će Vlada ponovo predložiti da se neplaćanje doprinosa na zarade zaposlenih normira posebno kao krivično djelo.
Javnosti je dobro poznat stav i zalaganje Unije poslodavaca da regularnost poslovanja mora biti osnov rada svih privrednih subjekata. Poznat je i dugogodišnji apel UPCG državi da, u cilju borbe protiv sive ekonomije, pristupi proširenju poreskog obuhvata na sva pravna i fizička lica koja, djelimično ili u potpunosti, nelegalno obavljaju neki vid djelatnosti i ostvaruju prihode navodi se u odgovoru UPCG na pitanje Pobjede da li je za ovu poslodavačku asocijaciju prihvatljivo da se neplaćanje doprinosa i poreza na zarade tretira kao krivično djelo.
Oni su podsjetili da se radno zakonodavstvo u Crnoj Gori, kada je u pitanju povreda prava na radu i povodom rada, zadržava na prekršajnoj odgovornosti za poslodavca (uključujući i preduzetnike), odnosno za odgovorno lice kod poslodavca kada je u pitanju isplata zarada.
Kaznenim odredbama Zakona o radu su za poslodavca prepoznate novčane kazne za povrede prava koja se stiču na radu i povodom rada, a koje se kreću čak do 20.000 eura. To se odnosi i na slučaj izostale zarade zaposlenom kako je to precizirano ,,…ako poslodavac ne isplati zaradu zaposlenom najmanje jednom mjesečno i ne uruči mu obračun zarade“, a što predstavlja povredu čl. 84 Zakona o radu navode iz UPCG.
Dodaju da ne treba izgubiti iz vida ni mehanizme normirane zakonima o inspekcijskom nadzoru i o inspekciji rada, gde nadležni organ inspektor rada, u zavisnosti od procjene konkretne situacije, ima mogućnosti da pravno otkloni one povrede propisa koji trenutno uspostavljaju narušeni balans odnosa na relaciji zaposleni poslodavac. Intervencija inspektora ne sprečava nezadovoljnu stranu da nastavi problem i podigne na nivo moguće krivične odgovornosti nekog od aktera.
Krivični zakonik u glavi 20 posebno je inkriminisao deset krivičnih djela protiv prava iz rada, a pored ostalih i krivično djelo povrede prava iz rada čl. 224, čije biće glasi: „(1) Ko se svjesno ne pridržava zakona ili drugih propisa, kolektivnih ugovora i drugih opštih akata o pravima iz rada i o posebnoj zaštiti na radu omladine, žena i lica sa invaliditetom i time drugom uskrati ili ograniči pravo koje mu pripada, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine“ navode iz UPCG i ističu da krivično djelo iz čl. 224 upravo svojim bićem potvrđuje mogućnost da poslodavac koji se svjesno ne pridržava zakona, kolektivnih ugovora i drugih akata, i time uskrati ili ograniči pravo, uključiv i pravo na isplatu zarade i drugih primanja, pada u rizik sprovođenja postupka krivične odgovornosti, rezultat čega može biti izricanje novčane kazne ili zatvora do dvije godine.
Krivično-sudska praksa u Crnoj Gori, kada je u pitanju broj osuda za krivična djela iz čl. 224 može biti pouzdan indikator društvene opasnosti odnosnih krivičnih djela u Crnoj Gori smatraju iz UPCG.
Do sada još nijedan poslodavac nije završio u zatvoru zato što ne plaća poreze i doprinose na zarade zaposlenima, a dug Poreskoj upravi po tom osnovu iznosi 112,9 miliona eura.
Izvor: Pobjeda
