Mnoge evropske kompanije suočavaju se s poteškoćama u refinansiranju, jer mnogi krediti s niskim kamatama, zaključani tokom kvantitativnog popuštanja između 2015. i 2018. godine, dospijevaju 2024. i 2025. godine. Evropska centralna banka je svjesna opasnosti od predugog držanja visokih kamatnih stopa.
Istovremeno, sve ukazuje na smanjenje inflatornih pritisaka zbog hlađenja tržišta rada, što ide u prilog vjerovatnoći sniženja kamatnih stopa u septembru s obje strane Atlantika, što će dodatno podstaći tržišta akcija u drugoj polovini godine.
Situacija u njemačkoj ekonomiji takođe povećava vjerovatnoću smanjenja kamatnih stopa. U junu je njemačka industrijska proizvodnja porasla za 1,4 odsto na mjesečnom nivou, što je skroman oporavak od revidiranog pada od 3,1 odsto u maju. Tome je doprinio skok proizvodnje automobila i rast proizvodnje elektronske opreme. Proizvodnja kapitalnih i intermedijarnih proizvoda porasla je za 2,5 odsto, odnosno 2,1 odsto, dok je proizvodnja proizvoda za široku potrošnju smanjena za 2,4 odsto. Ipak, proizvodnja je pala za 1,3 odsto u cijelom drugom kvartalu, poništavajući rast od 0,4 odsto zabilježen u prvom kvartalu.
Osim toga, njemački sezonski prilagođen trgovinski suficit pao je na 20,4 milijarde eura u junu, nakon revidiranih 25,3 milijarde eura u maju. Izvoz je oštro pao drugi mjesec zaredom, dok je uvoz blago porastao nakon pada u maju. Ove brojke ukazuju na to da je neto robna razmjena blago usporila ekonomski rast u drugom kvartalu, što objašnjava pad BDP-a. Prognoze za treći kvartal ukazuju na povećani rizik od tehničke recesije, ali ostaju nade da će njemački potrošači i uslužni sektor podržati ekonomski rast.
Najnoviji podaci ukazuju na slabiju izvedbu u američkom proizvodnom sektoru, s ISM Manufacturing indeksom za jul na 46,8, ispod očekivanih 48,8, dok očitanje od 50 ukazuje na smanjenje sektora. Osim toga, objavljeni su mjesečni podaci o tržištu rada koji pokazuju da su Sjedinjene Države u julu stvorile znatno manje radnih mjesta nego što se očekivalo: američka ekonomija je dodala 114.000 radnih mjesta, u poređenju s očekivanih 175.000. Razočarao je i privatni sektor, sa 97.000 otvorenih radnih mjesta, dok se očekivalo 140.000. Stopa nezaposlenosti porasla je na 4,3 odsto, što je 0,2 procentna boda više od očekivanja.
Povrh toga, rast prosječne satnice iznosio je samo 0,2 odsto, što je manje od očekivanih 0,3 odsto. Zbog spomenutih rastućih rizika na tržištu rada, u septembru se očekuje pad kamatnih stopa od 0,5 odsto.
Izvor: seebiz
