Kamatne stope na kredite i dalje su barijera za dinamičniji oporavak privrede, zato očekujem njihov dalji pad. Nerealno je i potpuno promašeno očekivanje da kamatne stope na depozite idu u zonu negativnih, a posebno kadaje riječ o štednji građana, kazao je u intervjuu za Pobjedu bankarski ombudsman prof. dr Halil Kalač.
Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa (PPEAKS) na ukupno odobrene kredite u junu 2017. iznosila je 7,06 odsto i niža je nego u maju, kada je bila 7,09 i aprilu 7,12 odsto. Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa (PPEAKS) na novoodobrene kredite, međutim, u junu je bila 6,93 odsto, u maju 7,83 u aprilu 6,44 odsto. Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite posljednjih mjeseci ima blagi pad sa oscilacijama, što govori o kolebljivom trendu pada aktivnih kamatnih stopa na novoodobrene kredite.
POBJEDA: I privreda i građani uporno se žale na visoke kamate?
KALAČ: Da su aktivne kamatne stope na visokom nivou, govore i uporedni podaci sa tržišta iz okruženja. Dalji pad aktivnih kamatnih stopa je neophodan kako bi omogućio snažniji razvoj realnog sektora i stabilnije uslove razvoja ekonomije. Niže stope pokrenule bi investicionu tražnju, bolje korišćenje resursa i brži rast društvenog proizvoda. Niže aktivne kamatne stope omogućavaju i urednije izmirenje kreditnih obaveza, kao i smanjenje kreditnog rizika povjerioca. Crnogorske banke su do sada (poslije kreditne ekspanzije) vodile opreznu politiku kreditiranja realnog sektora. Prema podacima CBCG, sve pozicije kao što su ukupna aktiva, depoziti i kapital u bilansima banaka bilježe rast. Finansijski rezultat banaka na agregatnom nivou je pozitivan, dok likvidnost i solventnost bilježe rast i njihovi nivoi su i dalje značajno iznad zakonom propisanog minimuma. Ohrabruju najnoviji podaci CBCG koji pokazuju da ukupni krediti banaka i tokom šest mjeseci 2017. bilježe rast u odnosu na isti period 2016. Depoziti preduzeća i stanovništva imaju stalni trend rasta i znatno premašuju nivo odobrenih kredita. Učešće nekvalitetnih kredita je smanjeno, što treba da utiče na eliminaciju opreza banaka kada je u pitanju novo kreditiranje.
POBJEDA: Koliko je u ovoj godini stiglo primjedbi od klijeneta i žiranata na banke?
KALAČ: Od bankarskog ombudsmana za šest mjeseci zaštitu je tražilo 280 klijenata i žiranata u prvom kvartalu 150, a u drugom 130. To je dva odsto manje nego u istom periodu prošle godine.
POBJEDA: Na šta se žale klijenti, a na šta žiranti?
KALAČ: Najviše prigovora klijenata bilo je od korisnika kredita indeksiranih u CHF zbog nepostupanja Adiko banke, HETE i B2 kapital po dopunama zakona o konverziji tih kredita. Osim toga, najviše primjedbi se odnosilo na visok iznos obračunatih troškova, zbog visokih kamatnih stopa, na kredite u otplati, kao i zaračunatih troškova na tekuće račune i kreditne kartice, visokom kolateralu, kao i neoslobađanje kolaterala srazmjerno vraćenom kreditu. Za zaštitu svojih finansijskih prava obraćali su se žiranti u kreditnim aranžmanima, uglavnom u periodu kreditne ekspanzije, a čija je realizacija u toku. Za šest meseci 2017. godine nije bilo prijava krivotvorenog žiranstva. Ta pojava je kod banaka znatno suzbijena ili eliminisana.
POBJEDA: Koliko je žalbi procesuirano i kako ste zado voljni reakcijom banaka ?
KALAČ: Za šest meseci ove godine procesuirano je 18 zahtjeva za zaštitu finansijskih prava klijenata/žiranata. Procesuirano je 16 prigovora klijenata i dva žiranata. Na banke se odnosilo 14 prigovora, a na MFI četiri. Većina podnijetih i procesuiranih prigovora odnosi se na period kreditne ekspanzije.Od 18 procesuiranih postupaka, okončano je 15, a tri su u toku. Procesuirano je 17 postupaka po prigovorima građana, a jedan postupak po prigovoru preduzeća. Prigovori klijenata odnose se, u najvećem broju slučajeva, na korišćenje bankarskih proizvoda kao što su krediti, računi, depoziti i kartice. Kada su u pitanju žiranti, procesuirana su dva prigovora u kojima osporavaju jemstvo.
POBJEDA: Dali su u posljednje vrijeme finansijska prava bolje zaštićena?
KALAČ : U poslednjih pet godina znatno je unaprijeđena zaštita finansijskih prava klijenata i jemaca. Donijet je set novih zakona o potrošačkim kreditima, o zaštiti korisnika finansijskih uluga, o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju dugova, o konverziji kredita u švajcarskim francima. Ti zakoni primjenjuju evropske direktive i standarde u ovoj oblasti i njihovom primjenom je unaprijeđena zaštita finansijskih prava klijenata banaka i MFI. Banke i MFI kroz primjenu pomenutih zakonskih propisa profesionalnije i odgovornije definišu i sprovode poslovnu politiku iz oblasti zaštite klijenata i jemaca. Značajno je poboljšanje u ovoj oblasti u odnosu na period kreditne ekspanzije i period prije donošanja pomenutih zakonskih propisa iz potrošačkog kreditiranja. Ova konstatacija se odnosi i na profesionalnije i odgovornije vođenje internog postupka u bankama i MFI, kao i na vođenje vansudskog postupka koji pokreće, po prigovoru klijenta ili jemca, bankarski ombudsman.
Preduzeća se žale na kamate, kolaterale…
POBJEDA: Koje su ključne žalbe preduzeća?
KALAČ: Pravna lica preduzeća i preduzetnici, takođe se žale na visoke kamatne stope, visoke kolaterale za obezbjeđenje kredita, kao i kratak grejs period u korišćenju kredita. Date su i primjedbe na slabu primjenu Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju finansijskog duga prema finansijskim institucijama. U prigovorima su istakli i nepovoljne uslove za kreditiranje novih projekata i biznisa, kredita za brži ekonomski oporavak i otvaranje novih radnih mjesta.
Mjere štednje bile neodložne
POBJEDA: Kako procjenjujete uticaj najnovijih Vladinih mjera?
KALAČ: Radi se o nepopularnim ali neodložnim mjerama, koje se odnose na povećanje PDV, akciza, smanjenje socijalnih davanja u pojedinim kategorijama, smanjenje zarada funkcionerima, a povećanje u nekim drugim kategorijama. Kako će se povećanje PDV-a odraziti na standard građana zavisi, prvenstveno, od Vladine socijalne politike.
Vjerujem da će se kroz ove mjere obezbijediti stabilnost javnih finansija, što zavisi od istrajnosti i dosljednosti u njihovoj primjeni. Nadam se da će omogućiti da se brže razvijamo i približimo standardu EU.
Fiskalna strategija od ove do 2020. je set mjera koje zadiru u sve sfere ekonomskog i društvenog života. To je stabilizacija ekonomskih prilika, a na toj osnovi brži i trajni održivi rast. Prema procjenama ekonomskih efekata, realizacija Strategije treba da rezultira konsolidacijom javnih finansija u kraćem roku i kroz postupno rješavanje strukturnih problema povećanjem ekonomskog rasta na duži rok.
Izvor: Pobjeda
