EVROPSKA centralna banka snizila je kamatne stope, a ako se nastavi s takvom praksom, to će uticati i na kamatne stope u Hrvatskoj. Kristin Lagard, predsjednica Europske centralne banke, komentarisala je ovu odluku i njene posljedice u Dnevniku HTV-a .
Na pitanje zašto se smatralo da je pravo vrijeme za to, predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard rekla je da je upravni odbor prošle sedmice odlučio da smanji kamatne stope za 0,25 procentnih poena.
„Zbog dostupnih podataka smatrali smo da će inflacija nastaviti da pada prema našem cilju od 2%. Daću vam tri cifre. 10,6; 5,2 i 2,6. Najviša inflacija je bila 10,6%, i to u oktobru 2022. Prošlog septembra odlučili smo da zamrznemo stope, a inflacija u eurozoni je aktivna.
O ključnim posljedicama te odluke
“Ključna posljedica naših odluka bilo je malo smanjenje kamata koje ljudi plaćaju. Ako vam je potreban hipotekarni kredit jer planirate kupiti kuću, ako imate firmu i želite da investirate i potrebno vam je finansiranje, banke su će vam ponuditi snižene kamate, niže nego prije godinu dana.
Treba li se plašiti stagflacije?
“Ne bih rekla da je to bila stagflacija. Inflacija je padala, ali smo imali i stagnaciju. Pozitivno smo iznenađeni prvim kvartalom 2024. godine. Ostvarili smo rast od 0,3%, dok su svi očekivali 0,1%. To nas je navelo da poboljšamo naše prognoze rasta u 2024. Dakle, umjesto 0,6%, ako se dobro sjećam, predviđali smo da će rast iznositi 0,9%“, rekla je ona.
“Za 2025. smo predvideli rast od 1,4%, a za 2026. rast od 1,5%. Dakle, rekla bih da smo na početku oporavka, a to vidimo iz PMI indikatora, što pokazuje očekivanja u poslovnom sektoru, i kada je riječ o uslužnim djelatnostima koje nastavljaju da bilježe natprosječan rast, a kada je riječ o proizvodnji koja je pred 50, ključnoj tački u kojoj privreda počinje da raste. ponovo rasti”, nastavila je.
Geopolitički rizici i izazovi svjetske ekonomije
Svjetska ekonomija je povezana sa potencijalnim geopolitičkim rizicima. Lagardova je spomenula tri vrste najvećih izazova, odnosno rizika. Prvi su ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, zatim podjela tržišnih ekonomija koju predvode SAD i Kina, kao i rizik od klimatskih promjena.
“Prvo, neposredni geopolitički rizici. Postoji užasan rat između Rusije i Ukrajine. Drugi se odnosi na tragični sukob na Bliskom istoku. Ovo je prva kategorija geopolitičkih rizika. U drugoj kategoriji su opšti trendovi geopolitičkih podjela između nekih razvijenih zemalja, koje predvode Sjedinjene Američke Države, i nekih zemalja u razvoju, posebno Kine. Pomenula bih i treći rizik, koji nije neposredan, ali ako se dogodi, jer ništa ne preduzimamo, je rizik od klimatskih promjena.
Trgovinske tenzije postoje između Sjedinjenih Država i Kine. Evropa je takođe povećala carine za Kinu. Da li je ovo adekvatan pristup?
“Kada bi sve zemlje poštovale ova pravila i uzdržavale se od trikova, kršenja, izuzetaka i subvencija, svjetska ekonomija bi bila u boljem stanju. Zabrinuta sam zbog sve većeg kršenja pravila, kako jaz između zemalja raste. Ova pravila se krše deset puta više u protekle tri godine”, istakla je ona.
Lagard se slaže s mišljenjem analitičara koji tvrde da Evropa gubi bitku kada je u pitanju konkurentnost i da su potrebne radikalne promjene.
“Ovo nije ništa novo. Evropu je uvijek mučio nedostatak konkurentnosti, barem u posljednjih nekoliko decenija. Ali ova situacija se sada pogoršava”, rekla je ona.
Što se tiče finansijske analize, Lagarde smatra da je “likvidno, jedinstveno tržište kapitala jedan od odgovora na to”.
“Moramo poboljšati produktivnost. Potrebno nam je više inovacija. Ali su nam potrebna i finansijska sredstva koja trebaju kako bi preduzetnici i velike kompanije ovdje mogle dobiti sredstva. I to je nešto što možemo postići, ne zavisi od vanjskih faktora već od nas. Zaista se nadamo da će politički zamah rezultirati hitnim planom akcije u tom smjeru”, rekla je ona za HTV.
