Sporazum o Brexitu biće najsloženiji u istoriji

June 21, 2017

EU – UK 1:0 – To bi bio rezultat prvog dijela pregovora o Brexitu, odigranog u ponedjeljak u Brtiselu kad bi se ti pregovori o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije uporedili s utakmicom.

Ustupak je bio vidljiv u činjenici da je Velika Britanija odustala od pokušaja da se odmah od početka pregovora o Brexitu paralelno pregovara i o samom načinu izlaska iz EU, tj. razvodu, i o budućem trgovinskom odnosu koji će UK imati jednom kad formalno bude izvan EU.

EU institucije koje pregovaraju u ime 27 država članica koje ostaju u EU od početka su upozoravale Britance da ne mogu pregovarati o te dve stvari paralelno, već da se prvo mora pregovarati o “razvodu”, a tek potom budući odnos. David Davis, član britanske vlade zadužen za Brexit i glavni pregovarač s EU27, ranije je najavljivao kako će se boriti za paralelno pregovaranje o oba pitanja od samog početka, te kako će ovo ljeto obilježiti bitka oko tog pitanja. No, morao je pristati na redoslijed u pregovorima kakav žele 27 preostalih država članica EU i glavni pregovarač u ime Evropske komisije i EU27, Francuz Michel Barnier.

Pitanja o “razvodu” nisu dublje raspravljana u prvoj pregovaračkoj rundi. Dogovoreni su samo način pregovaranja, podjela posla, datumi sljedećih rundi… No, pitanja o razvodu svode se na pitanje računa koji Britanci moraju platiti na izlasku iz EU (nezvanično se govori da će EU27 tražiti 100 milijardi eura) te pitanje prava građana EU koji ostaju živeti u UK-u nakon Brexita i obrnuto.

Dvojica glavnih pregovarača, i “Mister Brexit” David Davis i “Monsieur Brexit” Michel Barnier, zvučala su pozitivno kad su sinoć oko 19 sati stali pred novinare na kraju prvog dana pregovaranja.

“Moguće je postići pošten dogovor za obije strane, koji bi bio puno bolji od nepostizanja ikakvog dogovora. To sam rekao Davidu danas. I zato ćemo čitavo ovo vrijeme raditi zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom, nikad protiv UK-a. Nikakva neprijateljstva neće biti s moje strane. Iskazivaću konstruktivan stav koji je čvrsto utemeljen na interesima i podršci 27 država članica”, rekao je Michel Barnier.

Tri scenarija za Brexit

1. Britanci ga žele jer se jedino tako mogu zaustaviti radnici iz EU

U ovoj verziji Brexita, Velika Britanija ne izlazi samo iz punopravnog članstva u EU, nego i napušta jedinstveno tržište (koje može biti otvoreno nekim nečlanicama EU), izlazi iz carinske unije, i iz bilo kakve jurisdikcije Suda EU u Luksemburgu. S jedinstvenim tržištem, naime, dolaze tzv. “četiri slobode”: sloboda kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. Izlazak iz carinske unije dao bi im mogućnost da sami sklapaju trgovinske sporazume s ostatkom svijeta. A Sud EU ne žele priznavati ni kao nadležan za tumačenje budućeg sporazuma o odnosima UK-a s EU-om jednom kad Ujedinjeno Kraljevstvo napusti Uniju. Ovo je tvrdi Brexit jer bi značio oštar rez sa svime što ima veze s EU, ali je ujedno i najnerealniji.

2. Zajedničko tržište – Velika Britanija kao Norveška i Švajcarska

Ova verzija Brexita značila bi da Velika Britanija izlazi iz EU, ali ostaje ili u carinskoj uniji ili na jedinstvenom tržištu, ili oboje. U ovoj verziji, Britanija bi bila kao Norveška i Švajcarska, izvan EU ali obvezna da plaća doprinose u evropski budžet i prihvatati evropske propise u zamjenu za pristup slobodnom tržištu EU. Čini se da sjevernoirska unionistička stranka DUP, o kojoj zavisi većina premijerke Therese May u parlamentu, želi da ostane u carinskoj uniji jer ne žele da se granica između Irske i Sjeverne Irske pretvori u tvrdu granicu. Čini se da opozicioni laburisti, ali i neki u redovima vladajućih konzervativaca, žele ostanak na jedinstvenom tržištu jer to znači slobodnu trgovinu s EU27. No, to znači i nastavak slobodnog kretanja radnika, što je najbolnija tema za zagovornike Brexita.

3. Kontrolisati granice i na Ostrvo puštati samo najtalentovanije

Ministar spoljnih poslova Boris Johnson počeo je da zagovara “ni tvrdi, ni meki, nego otvoreni Brexit”. Po njemu, to je Brexit koji ne bi značio zatvaranje Velike Britanije u sebe, u samoizolaciju, nego bi značio da Velika Britanija izlazi iz EU, ali da i dalje ostaje jednako otvorena, pa čak i još otvorenija za Evropu i ostatak svijeta. Johnson tvrdi da se može vratiti kontrola nad britanskim granicama (tj. spriječiti slobodno kretanje ljudi iz EU i kontrolisati ko može, a ko ne može) i istovremeno ostati privlačna zemlja za najtalentovanije Evropljane, koji doprinose britanskom društvu i ekonomiji. Johnson zamišlja carinu na granicama koja bi bila jednako djelotvorna i propusna kao carina na američko-kanadskoj granici.

“Ne razmišljam o tome da dajem ustupke, niti o tome da ih tražim. Ne radi se ovdje o kazni, o osveti. U osnovi, mi primjenjujemo odluku Ujedinjenog Kraljevstva da napusti EU i odmrsi 43 godine strpljivo građenih odnosa”, rekao je Barnier.

Njegov britanski kolega David Davis najavio je da će objaviti pregovaračko stajalište o tome kakva prava britanska vlada može garantovati građanima EU koji žive i rade u Britaniji. Vjerojatno će, zbog prelaznog razdoblja, Britanci morati da otvore svoje tržište rada za Hrvate prije nego što ga zatvore za sve građane EU nakon Brexita. Ali detalje tek treba ispregovarati.

Jednom kad EU27 ocijeni da je postignut “značajan napredak” u dogovoru o uslovima “razvoda”, pregovori će se posvetiti i budućem odnosu Ujedinjenog Kraljevstva s ostatkom EU. Britanci nakon Brexita ne žele biti ni članovi jedinstvenog tržišta EU na način na koji pristup tom tržištu imaju države poput Švajcarske ili Norveške. A ne žele biti ni u carinskoj uniji s EU, niti priznavati jurisdikciju Suda EU Luksemburgu. Sve to znači da tek treba naći rješenje za buduće odnose, od trgovinskih do sigurnosnih.

“Pred nama je dug put, ali naše odredište je jasno: duboko i posebno partnerstvo između Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije. Sporazum poput nijednog drugog u istoriji”, rekao je David Davis na početku jučerašnje prve pregovaračke runde.