Generalni direktor NLB-a Blaž Brodnjak govorio je u intervjuu za Bloomberg Adriju o planovima banke do 2030. godine, nadanju da će ući na hrvatsko tržište, kao i potencijalima za razvoj kreditiranja stanovništva, privrede li i velikih infrastrukturnih projekata u većini država Adria regiona, za koji kaže da se ubrzano razvija, a stanovništvu raste kupovna moć zbog rasta zarada.

Rezultati NLB-a su u prvom kvartalu, ako gledamo neto dobit, bili veći od prošlogodišnjih. Šta očekujete od 2024. godine i kakva će biti dividendna politika?

Nagovijestili smo već da će dividenda iznositi 220 miliona eura. U dva navrata ćemo to isplatiti. Rezultati su dobri. Vidi se da je marža došla do nekog vrha. Svi očekujemo sada šta će biti sa kamatnim stopama Evropske centralne banke. Da li će biti u junu taj pomak nadolje ili ne. Generalno smo jako optimistični što se ove godine tiče. Ako sudimo po prvom kvartalu, ova godina će biti slična prošloj, a u strateškom kontekstu vjerujemo da možemo u narednom periodu u čitavom regionu, posebno Sloveniji i Srbiji, koje će najviše tome doprinijeti, stvoriti još mnogo bolje rezultate.

Prilikom predstavljanja strategije spomenuli ste da će ona uticati pozitivno ne samo na bankarski sektor nego i na oblikovanje regionalne ekonomije. Na koji način?

Sa podrškom vitalnim investicijama, pričamo o produktivnoj infrastrukturi, tu će biti puno investicija u izgradnju puteva, željeznice, energetskih objekata sa novim izvorima. Mi sjedimo na tom kapitalu likvidnosti s kojim tražimo put tog novca do tih projekata i biće ih, naročito u Srbiji, puno. Biće ih i u drugim zemljama u regionu, sve više i više. Tu će biti potencijalno izgradnja drugog bloka nuklearne elektrane u Sloveniji, tako da mi izbliza pratimo sve to i vjerujemo da će ne samo NLB nego i čitav bankarski sistem u regionu biti pripremljen i brz na odazivu da se podrže ti projekti.

Kako planirate da zadržite visoku dobit u dužem periodu? Takođe, u strategiji se navodi da, kada pričamo o godišnjem prihodu, on iznosi više od dvije milijarde eura. U tom smislu, na kom tržištu očekujete najveći rast?

To je ciljani obim prihoda krajem 2030. godine. Mi računamo da ćemo biti u stanju da prebacimo te dvije milijarde prihoda i milijardu profita godišnje, a on se bazira na tome da ćemo biti u stanju rasti i preko 50 milijardi bilansne sume. Praktično da ćemo udvostručiti bilansnu sumu i to će biti prisutno praktično na svim tržištima gdje smo prisutni. Mi računamo da će nam biti dozvoljen ulazak na hrvatsko tržište kao veliko tržište sa najvećim BDP-om u regionu, a s druge strane i u Sloveniji ćemo još rasti i puno značajniji doprinos ka rezultatima grupe s jedne strane, kao i u smislu posvećenosti grupe prema tržištu će biti u Srbiji. Tu će biti najbrži rast BDP-a i to je najveće tržište sa najvišim brojem stanovnika i tu će biti, kako pratimo sada programe i ambicije Vlade oko tih produktivnih infrastrukturnih investicija, mnogo prilika da se to podrži. Tako da će Slovenija biti još uvjek najznačajnija. Srbija će praktično doći skoro do Slovenije u smislu značaja prihoda i profitabilnosti u grupaciji, a ostala tržišta dići će treći stub naših operacija.

Kada pričamo o ostvarivanju ciljeva postavlja se pitanje da li su mogući u scenariju i bez tržišta Hrvatske i kada očekujete ulazak na to tržište?

Moguće ih je postići i bez Hrvatske. Mi smo potpisali ugovor za kupovinu lizing društva u Hrvatskoj i računamo da ćemo dobiti dozvole u narednih nekoliko nedelja i na taj način ući na hrvatsko tržište preko lizinga. Ali to je manji obim. I tu sad ne računamo da ćemo biti u stanju da stvorimo velike milijarde bilansne sume. Ali računamo da ako je to moguće preko lizinga, na nekoj traci će vjerovatno biti moguće i preko banke. Prilično sam siguran da će Slovenija i Hrvatska imati snage i volje da pređu taj most nerešenih pitanja iz Jugoslavije i na taj način da se dozvoli direktni ulazak na hrvatsko tržište i onda možemo i preko granice s potencijalom slovenačke banke direktno u Hrvatsku ulagati. Sa druge strane ako bi se pokazala mogućnost da ostvarimo neku kupovinu direktno banke tamo mi bismo imali veliko interesovanje za to.

U strategiji do 2030. godine očekujete i da je prinos na kapital nešto preko 15 odsto. Koji su to ključni koraci da bi se taj rast i ostvario?

U suštini to manje-više znači zadržati sadašnje gabarite profitabilnosti. Nešto će oni biti niži od sadašnjih. A bićemo još više posvećeni razvoju poslovanja sa stanovništvom i privredom. Ako gledate udeo kredita u bruto domaćem proizvodu, i kredita stanovništva i kredita privrede, on je još uvek duboko ispod tih nekih odnosa u razvijenim ekonomijama, tako da s time da će ekonomija rasti i ona će sigurno rasti u tom regionu. Baš zbog tih velikih investicija koje dolaze i zbog činjenica da, naravno, izvozimo ipak globalno, malo smo vezani previše možda čak za Evropsku uniju, ali generalno to je postalo jako izvozno orijentisano tržište.

Strane investicije dolaze, naročito u Srbiju, sad je tu Hrvatska krenula, Slovenija će, nadam se, biti u stanju da privuče još više stranih direktnih investicija i na taj način to će biti jednostavno neki garant za to da ćemo biti u stanju da taj novac plasiramo. Prosečne plate rastu brzo. Ako pogledate gde je bila prošla plata u Srbiji prije pet godina i gdje će biti iduće godine, to znači da se stvaraju uslovi da još veći broj stanovnika dođe u stanje da može da razmišlja o stambenom kreditu, da može razmišljati o nekim drugim dugoročnim štednjama. Da kupi neki proizvod osiguranja, neki proizvod investicijskih fondova, itd. Mi radimo na tome da će se tržište produbiti u tom kontekstu, a s druge strane biće toliko investicija da ćemo mi biti u stanju nasloniti s našim potencijalima u smislu bilo kapitala ili likvidnosti.

Koje su ključne promjene koje strategija NLB-a donosi za akcionare, a kakve za klijente?

Nastojaćemo da budemo dobra banka, toliko je to jednostavno. Radićemo na iskustvu naših klijenata. Svi nas pitaju šta je “fintech challenge”, šta su neki drugi izazovi koji su tu prisutni. Ja uvek odgovaram – pa vidite, mi moramo da budemo na nivou njihovog kvaliteta usluge, a ako to budemo u stanju, mi ćemo biti ti koji će na kraju prevladati. Tako da je to naš domaći zadatak, na tome radimo sada i vjerujem da je za nas i za banke koje na sličan način razmišljaju svijetla budućnost.

U Sloveniji će do jeseni udruživanjem NKBM i SKB banke nastati nova OTP banka, koja će svakako biti konkurent NLB-u. Kakav u tom smislu uticaj konkurencije očekujete na poslovanje?

Ja uvjek konkurenciji mislim i želim sve dobro, tako da to procjenjujem kao dobar potez. Kvalifikovani igrači koji znaju šta rade. Koji nisu primorani da se ponašaju na tržištu s nekim kampanjama koje nemaju smisla.  Tu će biti još uvek dovoljno konkurentnosti. Naravno, obije imamo interes da budemo u nekim segmentima najbolji. Tako da je to dobro za klijente, a s druge strane dobro i za ekonomiju kao sektor. Mi u Sloveniji kažemo da je vuk sit i koza cijela.

Izvor: Bloomberg Adria