Banke novac deponenata čuvaju kod Centralne banke Crne Gore i međunarodnih banaka visokog kvaliteta, koje za tu uslugu naplaćuju negativnu kamatu. Posljedica je konstantan pad stopa na depozite, rekao je u intervjuu za Pobjedu Mirza Vodopić, direktor Sektora finansijskih tržišta Hipotekarne banke, u okviru koga se upravlja sredstvima banke, trguje valutama, upravlja portfoliom finansijskih instrumenata banke i pružaju usluge investicionog bankarstva za klijente. Vodopić je član švajcarskog dijela CFA instituta, koji okuplja profesionalce iz oblasti finansija iz 160 zemalja, sa sjedištem u SAD.
POBJEDA: Dobit Hipotekarne banke je rasla i u periodu pada kamatnih stopa i sužavanja kamatnih marži. Koje aktivnosti na finansijskim tržištima su pomogle ovakvom ishodu?
VODOPIĆ : Prve poslove na finansijskim tržištima Hipotekarna je napravila 2008. godine kada smo usluge obogatili formiranjem kastodi banke, ubrzo nakon što je Komisija za hartije od vrijednosti donijela pravila kojim je regulisana ova oblast. Dvije godine kasnije smo dobili i licencu za brokerske poslove. Hipotekarna je bila dominantna banka po vrijednosti imovine na kastodi računima, jer je više od polovine ukupne vrijednosti na kastodi računima bila imovina naših klijenata. U tom smo periodu počeli razvijati saradnju i partnerstvo sa najvećim svjetskim imenima u investicionom i kastodi bankarstvu. Od 2013. na domaćem tržištu slabi potražnja za kreditima, što je koindiciralo sa početkom velikih promjena na tržištu novca koje su dovele do neočekivano dugog trenda pada kamatnih stopa, koji traje i danas. Suočene sa povećanjem novčane mase i negativnim kamatnim stopama, banke su bile motivisane da viškove likvidnosti plasiraju na finansijskim tržištima, investirajući uglavnom u hartije od vrijednosti visokog kvaliteta. Zbog trendova kretanja kamatnih stopa, bankama je postalo sve teže da zadrže isti nivo rezultata poslovanja sa isključivo tradicionalnim bankarskim poslovima. Hipotekarna je rano prepoznala ovaj trend i aktivno kreirala svoj investicioni portfolio hartija od vrijednosti, oslanjajući se na direktnu saradnju sa ključnim međunarodnim finansijskim institucijama sa dugom bankarskom tradicijom, privilegovanim pristupom širokom dijapazonu finansijskih proizvoda i visokom koncentracijom kompetentnosti. Naša prva investicija u međunarodne obveznice iznosila je 200 hiljada dolara. Danas upravljamo sa portfoliom hartija od vrijednosti vrijednim 105 miliona eura.
POBJEDA: U koje hartije od vrijednosti je Hipotekarna banka investirala?
VODOPIĆ: Trgujemo dominantno sa međunarodnim korporativnim i državnim obveznicama sa solidnim rejtingom. Naš portfolio ima karakteristike niskog rizika i stabilnog prinosa s obzirom da banka optimizuje potrebe za likvidnošću na način da smanji dinamiku obrta hartija od vrijednosti u vlasništvu, tj. potrebu za čestim rebalansiranjem portfolija.
POBJEDA: Koliki su bili efekti trgovine finansijskim instrumentima?
VODOPIĆ: U posljednjih nekoliko godina zarada banke se kretala od dva do skoro četiri miliona eura godišnje. Ponosni smo na rezultate i iskustvo koje smo stekli radeći za svoj račun.
POBJEDA: Kako se rezultati vaših aktivnosti mogu odraziti na klijente, u prvom redu štediše koje su suočene sa padom kamatnih stopa?
VODOPIĆ: Hipotekarna je zbog veličine sistemski važna banka u Crnoj Gori, pa je očekivano da iniciramo nove paradigme modernog bankarstva, oličene u novim personalizovanim servisima i digitalnim tehnologijama. S obzirom da na našu široku deponentsku bazu utiče stalan pad kamata, kao i nedostatak alternativnih mogućnosti za štednju, nastojimo da edukativno djelujemo prema klijentima, kako bi dopunili tradicionalne načine štednje sa investicionim servisima karakterističnim za razvijena tržišta. Naš naredni korak je razvijanje poslova profesionalnog upravljanja imovinom klijenata s obzirom na stečena iskustva i profesionalni kadar sa ekspertizom na međunarodnim tržištima. Cilj će biti pronalaženje pojedinačne strategije koja će ispuniti očekivanja klijenata na osnovu razumijevanja njihovih potreba i očekivanja, usredsređujući se na performanse i očuvanje uloženog kapitala. Na osnovu promjena koje su drastično promijenile sliku crnogorskog bankarstva u odnosu na period od prije pet do sedam godina, sa akcentom na globalna kretanja koja su negativno uticala na tradicionalne štediše, evidentno je da su sazrele potrebe klijenata za modernim finansijskim uslugama.
POBJEDA: Koje usluge sa finansijskih tržišta Hipotekarna nudi klijentima?
VODOPIĆ: Trenutno nudimo kupoprodaje širokog spektra finansijskih instrumenata koji se kotiraju na međunarodnim tržištima. Na tržištu je, za sada, evidentan trend ulaganja građana u crnogorske državne obveznice, koje donose prinos do 3,5 odsto, što je značajno više od prosječnih stopa na štednju. Nudimo ulaganja i državne i korporativne obveznice u raznim valutama, inostrane investicione fondove, indekse i druge finansijske proizvode.
POBJEDA: Koji je naredni proizvod koji klijenti mogu očekivati ?
VODOPIĆ: Pripremamo i nove servise koji će uvezati poslove sa hartijama od vrijednosti sa kreditnim i štednim proizvodima. Cilj je da omogućimo štedišama da uz atraktivne kamate i povećanu sigurnost uloga očuvaju i uvećaju kapital kroz novu ponudu fleksibilnih depozita obezbijeđenih atraktivnim obveznicama i drugim hartijama od vrijednosti, kao i spcijalizovanih usluga privatnog bankarstva gdje svakom klijentu nudimo prilagođene investicione solucije kao alternativu klasičnoj štednji. J. R.
Za sada neće biti negativne kamate na štednju
POBJEDA: Jesu li utemeljene najave uvođenja negativnih kamatnih stopa na štednju u Crnoj Gori?
VODOPIĆ Negativne stope su realnost sa kojom su domaće banke suočene posljednjih godina zahvaljujući netradicionalnim stimulativnim monetarnim mjerama centralnih banaka. Naše banke slobodna novčana sredstva klijenata čuvaju kod međunarodnih banaka koje im naplaćuju negativnu kamatu i do -0,4 odsto, kao i na računima CBCG, koja odnedavno naplaćuje naknadu od 0,3 odsto, što je zapravo uvođenje negativne kamatne stope i na naše bankarsko tržište. Zbog toga su kamate na štednju u konstantnom padu i u posljednjih pet godina su pale sa tri na jedan odsto. Što se tiče klijentskih depozita, ne očekujem da bi u ovom periodu kamate prešle u negativnu zonu, ali se dalji trend pada stopa određenih klasa depozita može očekivati. Najveći izazov za banke biće suočavanje sa činjenicom da će novac koji se ne plasira imati eksplicitnu cijenu, koja će opterećivati sve banke sa smanjenim aktivnostima kreditiranja i investiranja.
Izvor: Pobjeda
