“Rizici po finansijsku stabilnost, generisani na finansijskim tržištima, i dalje su značajni i to ponajprije zbog mogućih daljnjih naglih promjena cijena”, stoji u ECB-ovoj polugodišnjoj analizi finansijske stabilnosti u eurozoni.
U proteklim je godinama potražnja za državnim obveznicama zemalja koje ulagači smatraju stabilnima – poput Njemačke – bila snažna budući da su na glasu kao sigurna ulaganja a aktualno je okruženje obilježeno političkom neizvjesnošću.
Zbog toga su njihove cijene visoke a prinosi ulagača niski.
To bi se moglo promijeniti s obzirom na moguće više prinose u SAD-u, poduprte promjenama monetarne i fiskalne politike i bržim privrednim rastom i novim kabinetom predsjednika Donalda Trumpa, što bi moglo podstaći ulagače da povuku novac iz evropskih obveznica i prebace ga preko Atlantika.
Ako veliki iznosi u kratkom roku promijene adresu, cijene evropskih obveznica mogle bi snažno pasti, što bi za banke u eurozoni, osiguravajuće kuće, penzijske fondove i ostale institucije značilo “osjetne gubitke kapitala”, upozorili su iz ECB-a.
U tom bi slučaju prinosi na obveznice zemalja eurozone naglo porasli, što ne bi bilo popraćeno poboljšanjem izgleda za rast, pojašnjavaju iz ECB-a.
To bi značilo da bi “nedostatak strukturne reforme i fiskalnog prilagođavanja mogle izložiti pritisku održivost javnih finansija u pojedinim zemljama”, dodaju.
Stoga zemlje eurozone moraju uraditi domaći zadatak i poboljšati otpornost na finansijske šokove, poručuju iz Frankfurta.
Među ostalim rizicima izdvajaju kontinuirano nisku profitabilnost banaka u eurozoni, zakočenu niskim kamatnim stopama i visokom razinom nenaplativih kredita u pojedinim zemljama.
Ukazuju takođe na snažne cjenovne pritiske i neefikasno poslovanje zbog velikog broja konkurentskih institucija.
U osvrtu na britanski izlazak iz EU, u ECB-u primjećuju da “uprkos tome što podiže aktuelni nivo političke neizvjesnosti… Brexit sam po sebi trenutno ne spada među značajne rizike po financijsku stabilnost eurozone”.
Čak se i na duži rok “rizik ograničavanja pristupa ekonomije eurozone finansijskim uslugama u segmentu poslovanja s bankama i građanima nakon izlaska Velike Britanije… čini ograničen”, zaključuju.
