Ponuda kompanija koje su zainteresovane za zakup nikšićke Željezare čeka se do posljednjeg dana, a poziv traje do ponedjeljka 15. aprila, saopštili su iz Ministarstva energetike i rudarstva.

To je u emisiji “Okvir” na TVCG saopštila Vesna Brajović, državna sekretarka pomenutog resora.

Podsjetimo, na prošli poziv javile su se tri kompanije: Universal Energy (Kina) – Energy&Industrial Management Advisory Services (Češka) i Neksan (Nikšić)”, švajcarski 8B Capital S.A” konzorcijuma “Kvalitetsbygg-Uber Nordic

“Ponuda Universal Energy i Neksana je bila uslovna, tražili su da država da 90 megavati za solarnu elektranu i 60 megavati za vjetroelektranu što javnim pozivom nije bilo uključeno. Uber nordic tražio je subvencije države od 100 miliona eura i to nam nije bilo prihvatljivo, a za kompaniji 8 capital bile su sporni depoziti. Sve ove kompanije su imali zahtjeve koji nisu bili u skladu sa javnim pozivom”, pojasnila je Brajović.

Podsjetimo, Elektroprivreda (EPCG) koja gazduje nikšićkom fabrikom od početka prošle godine traži investitora koji bi pokrenuo proizvodnju u pogonima Čeličane i Kovačnice.

Đukanović: Imovina Željezare vrijedi više desetina miliona; AZK: Ružno konstatovati da radimo po nalogu DPS-a

Emisiju je obilježila i rasprava predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića i predsjednika Odbora direktora Agencije za zaštitu konkurencije Dragana Damjanovića oko tužbe podnijete Upravnom sudu.

Naime, EPCG podnijela je tužbu Upravnom sudu kojim se traži poništenje rješanja Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) da je kupovina imovine bivše Željezare Nikšić bila nezakonita državna pomoć učinjena njenim prodavcima “Toscelik Profil VE SAC Endustrisi” iz Turske i “Toscelik Alloyed Engineering Steel” iz Podgorice.

EPCG je za imovinu Željezare od oko milion kvadratnih metara zemljišta i 220 hiljada kvadrata objekata, ovim kompanijama, u januaru prošle godine platila 20 miliona eura, ali je naknadno zbog neuklanjanja otpada cijena smanjena za pola miliona.

AZK je kupovinu imovine Željezare proglasila nezakonitom državnom pomoći, jer smatraju da su prekršena evropska pravila.

“Mislimo da je agencija napravila veliku grešku. Njihova konstatacija da imovina Željezare vrijedi manje od 20 miliona eura je više negio paušalna”, kazao je Đukanović.

Đukanović tvrdi da je procjena EPCG da nepokretna imovina Željezare vrijedi 31 miliona eura.

“To je konzervativna i rigidna procjena. Procjena Toščelika 2022. godine bila je da nepokretna imovina Željezare vrijedi 48 miliona. Nadalje, imamo Procjenu proizvodnih mašina i pomoćne opreme, koja je 21 miliona. I sveukupno, po prvoj varijanti procjene EPCH sva nepokretna i pokretna imovina Željezare iznosi 52 miliona, a procjena Toščelika je 70 miliona eura”, pojasnio je Đukanović

Đukanović je kazao da je Željezara dosta radila na svoju ruku.

“Nama iz EPCG je krivo što nisu radili po planu, nego se vodi papirološka polemika”, dodao je on.

Damjanović, sa druge strane, tvrdi da je postojala loša komunikacija između EPCG i Željezare.

“Da nije bilo političkog pritiska, ovaj slučaj bi se ptretirao drugačije”, dodao je on.

Damjanović tvrdi da je bivši premijer Dritan Abazović jako ružno kvalifikovao agenciju i upotrijebio ružan izraz da AZK radi po nalogu DPS-a.

“Mnogo ozbiljnije su se ponašali predstavnici EPCG, nego iz Vlade koji su davali paušalne izjave. Ali, vezano oko ovog slučaja, neka nadležni sudovi odluče i sačekaćemo odluku. Ne znam kakvu smo mi to štetu nanijeli epcg”, tvrdi Damjanović.

Iz ministarstva energetike kažu da su upoznati sa pomenutim tužbama.

“Očigledno je došlo do nedovoljno dobre saradnje između azk i epcg. Mnogo je nedoumica. Potreban je stav Upravnog suda, jer će sigurno biti još slučajeva sa kojima ćemo se susretati”, smatra Brajović.

Sa Brajović nije saglasan analitičar Oleg Filipović.

“Sudska praksa za rješavanje ovakvih slučajeva nije dobra. Vidim diskomunikaciju između EPCG i prethodnog menadžmenta željezara”, zaključio je on.