Naučnici upozoravaju da će cijene hrane konstantno rasti. Klimatske promjene, a posebno rastuće temperature, mogu uzrokovati povećanje cijena hrane za 3,2 odsto godišnje, prema novoj studiji u Njemačkoj. Kako se klimatske promjene nastavljaju pogoršavati, inflacija cijena dovodi do toga da sve više ljudi širom svijeta nema raznoliku i zdravu prehranu ili jednostavno nema dovoljno hrane.
Nova analiza pokazuje da bi globalno zatopljenje moglo uzrokovati povećanje cijena hrane za između 0,9 i 3,2 postotna boda godišnje do 2035. Isto zatopljenje uzrokovaće manji porast ukupne inflacije, dakle veći udio prihoda domaćinstava potrošiće se na kupovinu hrane.
Taj učinak osjetiće se u cijelom svijetu, kako u zemljama sa visokim tako i u zemljama s niskim dohotkom, ali nigdje više nego na globalnom jugu. Kao i kod raznih drugih posljedica klimatskih promjena, Afrika će biti najgore pogođena uprkos tome što malo pridonosi njihovim uzrocima, piše ScienceAlert.
Inflacija hrane povezana s klimom može se raščlaniti na dva međusobno povezana problema.
-Prvi je da isti učinci klimatskih promjena koji uzrokuju inflaciju već otežavaju dohvat hrane. Na primjer, više temperature mogu uzrokovati pomicanje dugo uspostavljenih i predvidljivih poljoprivrednih sezona i tako mogu spriječiti proizvodnju usjeva. Ostale posljedice mogu da uključuju više izbijanja štetočina i bolesti koje iscrpljuju stoku i zalihe hrane, te još gore što će otežati pristup ruralnim zajednicama. Svi ovi činioci guraju cijene naviše i smanjuju kupovnu moć pogođenih domaćinstava. Pokretači inflacije hrane već pogoršavaju sigurnost hrane.
-Drugi dio ovog problema je rast same inflacije. Povećanje cijena od 3 odsto godišnje značilo bi da su domućinstava manje u mogućnosti da kupie ono što im je potrebno. Vjerovatno bi morali napraviti kompromis i izabrati između kvalitete i cijene. To zauzvrat čini ljude osjetljivijima na bolesti i druge zdravstvene probleme. Pothranjenost je vodeći uzrok imunodeficijencije u svijetu.
Vjerovatnije je da će se oni bez ikakvog obrazovanja baviti zanimanjima koja su osjetljiva na klimu, kao što je poljoprivreda, i tako će biti neposrednije izloženi. Podučavanje ljudi o klimatskim promjenama moglo bi omogućiti određenu sposobnost prilagođavanja na njih, a time i povećanje sigurnosti hrane.
Promjene u klimi multiplikator su rizika od gladi za one populacije s ukorijenjenom ranjivošću. U svijetlu toga, 134 zemlje na COP28 potpisale su deklaraciju o uključivanju prehrambenih sistema u svoje klimatske akcije, kako bi se osiguralo da svi imaju dovoljno hrane u svijetlu klimatskih promjena.
Istraživači koji stoje iza nove studije sugerišu da bi smanjenje emisije staklenih bašti moglo ograničiti sve uticaje na globalnu privredu. Takođe predlažu da bi diverzifikacija gospodarstva poslužila kao zaštita za one zajednice koje se oslanjaju na poljoprivredu i za hranu i za prihod. Državna intervencija takođe bi mogla osigurati finansijsku zaštitu i pomoć u prehrani za one koji bi mogli ostati zarobljeni u ciklusu siromaštva zbog inflacije i smanjene dostupnosti hrane.
Izvor: Jutarnji list
