Ekonomski analitičar Mirza Mulešković kazao da mu se ne dopadaju restriktivne mjere poput ograničavanja marži. Gostujući u emisiji “Link” na Radiju Crne Gore, Mulešković je naveo da takve politike dovode do povećanja ostalih cijena, a kao posledica toga može nastati nestašica.

“Prije dvije godine smo pričali o istoj temi… Ta tema je još aktuelna i biće čini se još neki period. Inflacija nije počela od početka rata u Ukrajini. Inflacija je počela povećanjem minimalne zarade. I nakon dvije godine imamo isti problem, zbog toga što nijesmo imali konkretne antiiflatorne mjere. Mjere su se svele na kataloške akcije određenih cijena proizvoda i pumpanje tekuće potrošnje što je dodatno izazvalo inflaciju “, kazao je Mulešković.

Prema njegovim riječima, pethodne Vlade su bez ikakvih planskih mjera vodile politiku borbe protiv inflacije u Crnoj Gori.

Zbog toga, kaže Mulešković, dolazimo ponovo u situaciju da pričamo kako je privreda kriva za sitaciju koja se trenutno nalazi kod nas, te da ponovo okrivljujemo privredu da su cijene zbog marži ovakve kakve jesu.

Marža služi da isplati i pokrije troškove privredniku, kaže Mulešković i navodi da oko 20 do 25 odsto treba da bude prosječna marža da bi privrednik iz trgovine mogao da radi svoj posao.

Ono što nije dobro, kaže, je što u ovaj proces ulazimo bez ikakve analize.

“Na taj način ćete otvoriti polje neformalne ekonomije, što može da bude za Crnu Goru vrlo problematično”, dodao je on.

Mulešković naglašava da uvođenje marži može da dovede do otpuštanja u malim kompanijama.

“U Crnoj Gori postoji jedan sektor koji 23 godine posluje po fiksnim maržama. Tu su veliki profitirali, mali su se ugasili. Donosioci odluka dobro znaju o kome je riječ”, naveo je on.

Podsjetio je na 2020. godinu kada se desilo povećanje minimalne zarade i kada su rasli svi troškovi privrednika.

“Moramo da budemo veoma jasni – nijedan privrednik ne treba da radi ukoliko nema profit”, dodao je on.

Najveći problem je kaže sto nismo imali nikakve pakete podrške – ni privredi ni građanima.

“Povećali smo penzije, plate u javnom sektoru zbog čega je inflacija bila preko 10 odsto. Svako povećanje zarada koje nije proisteklo iz nove ekonomske vrijednosti dovešće do inflacije”, kazao je Mulešković.

Politička stabilnosti ili nestabilnost u velikoj mjeri određuje kako će se cijene kretati.

“Posljednje dvije godine smo izgubili percepciju šta znači prihod a šta znači profit. To nije isto. Treba vidjeti na kraju kako će da posluju, koliki će biti prihod kompanija i da se vidi zbog čega je do ovoga došlo, jer na globalnom niovu su cijene počele da padaju”, tvrdi on.

Mulešković konstatuje da u Crnoj Goru teško dolazi do pada cijena, dodajući da još dosta promjena treba da se desi na globalnom nivou da bi cijene kod nas pale.

“Sve uvozimo, i upravo zbog toga naše cijene zavise od svega što je vani, a vani imate veliku nestabilnost”, naveo je on.

Podsjeća da kod nas nije došlo do rasta elektične energije, što se svuda desilo, a što su kaže, donosioci odluka morali iskoristiti.

“Ono što je bila prednost CG, a što su donosioci odluka trebali da iskoriste, je što kod nas nije došlo do povećanja cijena električne energeije, kao u svim drugim zemljama. To je uslovilo najveće probleme prilikom rasta cijena i mi to nismo iskoristili. Mi nismo iskoristili taj period da pomognemo privredu, nego smo uradili kontra. Usuli smo veliku novac u javnu potrošnju i na taj način ste povećali količinu novca u opticaju, odnosno cijene. Neko sve to mora da plati, kako će da plati, privrednici su digli cijene”, kazao je Mulešković.

Ono što treba da se radi jeste da se napravi socijalna korpa, koju bi koristili ljudi koji su ugroženi.

Ova vlada nije uzela bilo koje mjere za borbu protiv inflacije tokom sastavljanja budžeta, smatra Mulešković. Mogla je kaže i prethodna, ali nije ništa uradila po ovom pitanju.

Dodaje da je krivica ne samo na prethodne tri vlade, već i prethodnih 30 godina.

“Svako ko je zloupotrijebio jedan euro, i ko sad zloupotrijebi treba da odgovara. E to je vladavina prava”, smatra Mulešković dodajući da sudstvo treba da se bavi tim poslom.

Na pitanje zašto kompanija “Lidl” nije dosad došla u Crnu Goru, Mulešković je kazao da toj velikoj kompaniji vjerovatno nije bio dosad interes da uđe u zemlju koja ima 600 hiljada stanovnika.

“Crna Gora je malo tržište za te stvare. Tim velikim lancima Crna Gora nije interesantno tržište”, kaže Mulešković.

Naveo je da je crnogorska radna snaga kvalitetna i kvalifikovana ali da su potrebna mnogo veća ulaganja u nju.

Izvor: RTCG