Izvršni direktor “Fidelity consultinga” Miloš Vuković, kazao je “Vijestima” da je predstavljeni predlog budžeta za 2024. godinu – budžet kontinuiteta sa prethodnima i u sebi ne sadrži nijednu sistemsku reformu, niti novu ekonomsku mjeru.
Istakao je da nas čeka zaduženje po visokim kamatama, da pregled planiranih prihoda za 2025. i 2026. godinu ukazuje da od programa “Evropa sad 2” ni u te dvije godine neće biti ništa, da nema ništa od najavljene uštede na rashodnoj strani od 200 miliona, kao i da je jasno da predizborna obećanja, ekspoze i najavljene ekonomske reforme apsolutno nijesu preslikane u budžet za 2024. godinu.
“Napominjem da planirani nivo prihoda nije uzeo u obzir mogući završetak rata u Ukrajini, koji je rezultirao povećanim prihodima budžeta u 2023. godini za oko 300 miliona eura. U slučaju završetka rata, planirani nivo prihoda neće biti moguće dostići zbog čega će nam trebati rebalans budžeta. Pregledom planiranih javnih prihoda za 2025. i 2026. godinu, koji su svega 100, odnosno 200 miliona eura veći u odnosu na 2024. godinu, zaključujem da se neće ukidati doprinosi za penzijsko invalidsko osiguranje jer bi nivo ovih prihoda bio mnogo veći u slučaju povećanja prosječnih zarada na 1.000 eura, prosječnih penzija na 600 eura, kao i dostizanje pune zaposlenosti. Dakle, može se zaključiti da od programa ‘Evropa sad 2’ ni u 2025. ni u 2026. godini neće biti ništa” ocijenio je Vuković.
Čeka nas zaduženje po visokim kamatama
Činjenica da budžetu za 2024. godinu nedostaje 761 milion eura (oko 11% procijenjenog BDP-a) pokazuje da nas, prema riječima Vukovića, očekuje prilično veliko zaduženje po visokim kamatnim stopama za refinansiranje starog duga i kapitalnog budžeta.
“U budžetu imamo povećanje izdataka za plate i penzije, pri čemu posebno naglašavam diskriminatorsko povećanje samo minimalnih penzija. Nisam protiv povećanja minimalne penzije, već smatram da treba povećati sve penzije s obzirom na to da će penzioneri, koji su decenijama plaćali veće doprinose, ne dobiju očekivano povećanje penzija kao njihove kolege koji su izdvajali niže iznose doprinosa, imati snažan osjećaj nepravde jer se mogu osjećati izdanima od sistema u koji su vjerovali, a koji su izdašno finansirali tokom svog višedecenijskog radnog vijeka”, istakao je Vuković.
U crnogorskom društvu, gdje penzioneri čine značajan dio populacije (oko 20%), ovakve nepravde, smatra Vuković, mogu imati dalekosežne posljedice po socijalnu koheziju.
“Percepcija nepravde može uticati na povjerenje trenutnih radnika koji uplaćuju visoke doprinose u penzijski sistem, što može voditi izbjegavanju poreza a što će u konačnom imati dugoročne negativne posljedice na ekonomsku stabilnost države”, istakao je Vuković.
Obećali optimizaciju rashoda od 200 miliona
Prema njegovim riječima, kada se posmatra kroz udio u BDP-u, planirani kapitalni budžet je isti kao do sada (čini svega oko 3,3% BDP-a), što je gotovo identično kao 2023. godine.
“Na prezentaciji budžeta nismo dobili nijedno objašnjenje o tome kako će se sprovesti nikad objavljeni program ‘Evropa sad 2’, koji podrazumijeva prosječnu platu od 1.000 eura, minimalnu platu od 700 eura, prosječnu penziju 600 eura i dostizanje pune zaposlenosti. Jedino smo dobili informaciju da će diskriminatorsko povećanje minimalne penzije koštati godišnje 105 miliona eura. Podsjećam, dobro je poznata informacija da će cijeli program Evropa sad 2 koštati 100 miliona eura” rekao je Vuković.
On je posebno apostrofirao činjenicu da je prije šest mjeseci najavljena optimizacija neproduktivnih rashoda u iznosu od 200 miliona.
“Prema budžetu za 2024. godinu, neproduktivni rashodi su sniženi za 35 miliona eura, što je 6 puta manje od obećanog. Dodatno, u ekspozeu najavljena optimizacija javne uprave takođe nije planirana budžetom za narednu godinu. Naprotiv, plate koje se finansiraju iz budžeta povećane su za 40 miliona eura. Nema ni obećanog prihoda kojim je planirana naplata od 80% na nelegalno stečenu imovinu”, naveo je Vuković.
Govoreći o pojedinačnim programima budžeta Vuković je naveo sljedeće: planirani iznosi za unapređenje konkurentnosti privrede će u narednom periodu biti na istom, nezadovoljavajućem nivou (skromnih 3,15 miliona eura), budžet ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je nedovoljan jer je planiran u naredne tri godine na istom nivou od svega 59,5 miliona eura što ni u kom slučaju nije iznos koji može u značajnoj mjeri uticati na supstituciju uvoza.
“Da zaključim, imajući u vidu gore navedeno, jasno je da predizborna obećanja, ekspoze i najavljene ekonomske reforme apsolutno nijesu preslikane u budžet za 2024. godinu”, istakao je Vuković.
Izvor: Vijesti.me
