Kineska ekonomija porasla je u 2016. godini 6,7 posto, prema 6,9 posto ostvarenih godinu ranije, što je najsporiji rast u posljednjih 25 godina.
Kineski rast je ključni pokretač svjetske ekonomije i predstavlja glavnu brigu za ulagače širom svijeta. Stopa rasta u 2016. u skladu je s ciljevima zvaničnog Pekinga, odnosno između 6,5 i 7 posto.
U četvrtom tromjesečju prošle godine, druga najveća ekonomija svijeta porasla je 6,8 posto, blago ubrzavši aktivnosti s u trećem tromjesečju ostvarenih 6,7 posto rasta.
Kina je drugi najveći svjetski izvoznik roba i usluga, što znači da njeni ekonomski rezultati imaju velik uticaj širom svijeta. Ima važnu ulogu kao kupac nafte i drugih roba, pa je stoga usporavanje rasta bitan faktor u padu cijena tih roba.
Cilj Pekinga da ekonomija više preusmjeri prema domaćoj potrošnji umjesto izvozu predstavlja značajne izazove za velike proizvodne sektore u pogledu otpuštanja, posebno u sektorima s mnogo zaposlenih kojima upravlja država, poput industrije čelika.
Iako je kineska ekonomija neznatno ubrzalo aktivnosti u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju, po procjeni Economist Intelligence Unita (EIU), oporavak se neće nastaviti te će rast BDP-a u 2017 godini dodatno usporiti, na 6,2 posto.
“Usporavanje na tržištu nekretnina i koraci za rješavanje nestašice u ponudi u robnom sektoru mogli bi opet uticati na potražnju i cjelokupnu ekonomsku aktivnost“, smatra vodeći analitičar EIU-a za Kinu Tom Rafferty. Kao rizik naveo je i moguće narušavanje američko-kineskih trgovinskih odnosa u mandatu novog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Trump je u predizbornoj kampanji obećao da će prvog dana u Bijeloj kući Kinu proglasiti valutnim manipulatorom i uvesti visoke carine na uvoz kineskih proizvoda u SAD.
