Iz Hrvatske je legalno izvučeno više stotina miliona eura koje su zarađene u Hrvatskoj, a neće služiti razvoju Hrvatske nego drugih zemalja u kojima Deutsche Telekom posluje i pri tom je izbjegnuto plaćanje adekvatne dividende brojnim dioničarima, kaže Lubura.

Hrvatski vještak za telekomunikacije Đuro Lubura, kazao je u razgovoru za Portal Analitika da ne vjeruje da je preuzimanje Crnogorskog Telekoma od strane Hrvatskog Telekoma za 123 miliona eura ni u interesu Crne Gore, ni Hrvatske.

“Teško je znati što je pravi razlog ovakvim transakcijama unutar Deutsche Telekom grupe, no nemam niti naznaku niti vjeru da bi bilo išta dobro za Republiku Hrvatsku ili Crnu Goru”, rekao je Lubura.

S druge strane, kako je dodao, vrlo je moguće da je kupovina Crnogorskog Telekoma od strane Magyar Telekoma imala koruptivnu i kriminalnu pozadinu što bi, ukoliko se to u postupcima koji se vode u Crnoj Gori pokaže tačnim, možda moglo dovesti i do poništenja ugovora o prodaji Crnogorskog Telekoma.

“Doista ne znam, možda i u tome treba tražiti logiku ove transakcije unutar Deutsche Telekom grupe”, ističe Lubura.

ANALITIKA: Da li je preuzimanjem Crnogorskog Telekoma Hrvatski Telekom izbjegao da isplati dividendu akcionarima? Kakve su reakcije malih akcionara Hrvatskog Telekoma?

LUBURA: Ova transakcija od 123 milijuna eura kojom je Hrvatski Telekom od sestrinjske firme Magyar Telekom kupio Crnogorski Telekom nije jedina transakcija koju je Hrvatski Telekom u prethodnih mjesec dana izvršio u korist članica grupe Deutsche Telekom. Naime, pred kraj prošle godine Hrvatski Telekom je kupio 125 milijuna eura obveznica svojeg većinskog vlasnika Deutsche Telekom po godišnjoj kamati u visini EURIBOR + 0,35% što je trenutna kamata od oko 0,02% uz stalni pad prethodnih sedam godina. Također, najavljeno je da će Hrvatski Telekom uložiti još do 150 milijuna eura u komercijalne zapise njihovog većinskog vlasnika.

Dakle, sve u svemu, Hrvatski Telekom će Deutsche Telekomu i članicama grupe prebaciti do gotovo 400 milijuna eura na način da to nije kroz podjelu dobiti u kojoj bi onda sudjelovali i brojni mali dioničari hrvatski građani, ali i državni proračun Republike Hrvatske. Ne znam je li im to bila namjera ili misle da je ulaganje u obveznice koje ne nose gotovo nikakav prinos dobar posao, no činjenica je da su ovim potezom na zakonit način uspjeli svojem većinskom vlasniku i članicama njegove grupe doznačiti ogromne novce bez da ostali dioničari u tome sudjeluju. Nisam vidio još nikakve reakcije manjinskih dioničara Hrvatskog Telekoma među kojima su jedni od najznačajnijih Fond hrvatskih branitelja i Republika Hrvatska, ali moguće da još nisu shvatili što im se dogodilo s obzirom da se u Hrvatskoj ovim transakcijama ne pristupa kritički, nego gotovo PR-ovski za Hrvatski Telekom.

ANALITIKA: S obzirom da Hrvatski i Mađar Telekom imaju istog vlasnika, kako komentarišete ovo preuzimanje? U čemu je poenta?

LUBURA: Teško je znati što je pravi razlog ovakvim transakcijama unutar Deutsche Telekom grupe, no nemam niti naznaku niti vjeru da bi bilo išta dobro za Republiku Hrvatsku ili Crnu Goru.

ANALITIKA: Kako to mislite?

LUBURA: Pa iz Hrvatske je legalno izvučeno više stotina milijuna eura koje su zarađene u Hrvatskoj, a neće služiti razvoju Hrvatske nego drugih zemalja u kojima Deutsche Telekom posluje i pri tom je izbjegnuto plaćanje adekvatne dividende brojnim dioničarima. Sve to izvlačenje novca iz Hrvatske je vjerojatno i prilično jasna poruka Hrvatskog Telekoma premijeru Andreju Plenkoviću i Vladi Republike Hrvatske da Hrvatski Telekom želi ulagati samo ako je to isključivo u njihovom interesu i po njihovim pravilima, a ne i u interesu šire zajednice. Ili sve ili ništa, a ni jedno ni drugo nije ni dobro ni partnerski.

ANALITIKA: Zašto mislite da ovo preuzimanje nije u interesu Crne Gore? Zar nam nije svejedno ko je vlasnik Crnogorskog Telekoma kad su i prodavac i kupac u vlasništvu Deutsche Telekoma?

LUBURA: Nisam rekao da nije u interesu, nego da ja ne vjerujem da je u interesu ni Hrvatske ni Crne Gore. Naime, prema javno dostupnim informacijama i sporazumu koje je s tijelima vlasti Sjedinjenih Američkih Država potpisao Deutsche Telekom, vrlo je moguće da je kupnja Crnogorskog Telekoma od strane Magyar Telekoma imala koruptivnu i kriminalnu pozadinu što bi, ukoliko se to u postupcima koji se vode u Crnoj Gori pokaže točnim, možda moglo dovesti i do poništenja ugovora o prodaji Crnogorskog Telekoma. Doista ne znam, no možda i u tome treba tražiti logiku ove transakcije unutar Deutsche Telekom grupe.

ANALITIKA: Da li se ovom preuzimanju najviše raduju u Mađar Telekomu, čiji su bivši funkcioneri optuženi za korupciju više zvaničnika Vlade Crne Gore prilikom prethodne privatizacije Crnogorskog Telekoma?

LUBURA: Pa mislim da se sve tri članice grupe raduju – Deutsche Telekom jer je vjerojatno našao način kako zaštititi svoju investiciju od mogućih pravnih problema u Crnoj Gori, Magyar Telekom jer se riješio problema i neplanirano dobio 123 milijuna eura koja može uložiti u razvoj na svojem tržištu, a Hrvatski Telekom jer je još podosta milijuna uspio prebaciti grupi bez da dio uzmu manjinski dioničari među kojima je i Republika Hrvatska, ali i stoga što je postao važniji u Deutsche Telekom grupi i regiji.

Što se tiče ljudi koje su možda sudjelovali u kriminalu i korupciji prilikom kupnje Crnogorskog Telekoma, njima ova transakcija ne može pomoći. Ova transakcija vjerojatno štiti ulagačku poziciju Deutsche Telekom grupe, no ne može abolirati eventualne počinitelje kriminalnih djela. Njih, ako su krivi, može spasiti jedino ako vaše pravosuđe ne dovrši istragu.

ANALITIKA: Među ključnim razlozima za preuzimanje ističu se bliskost dva tržišta, optimizacija poslovanja i mogućnost zajedničkog tržišnog nastupa. Da li očekujete neke promjene u poslovanju ili biznis strategiji Crnogorskog Telekoma?

LUBURA: U objavljenim razlozima preuzimanja ne vidim pretjeranu logiku jer naša telekomunikacijska tržišta nisu niti pretjerano bliska, niti pretjerano slična. No, razumijem da su morali nešto napisati pa im je valjda ovo zvučalo najbolje, jer eto bliski smo jer graničimo, a slični jer govorimo sličnim jezicima. Svakako, ne očekujem da će biti ikakvih značajnijih promjena niti za zaposlenike niti za korisnike Crnogorskog Telekoma i u tom smislu vjerujem da ne treba imati bojazni, ili se nečem veseliti.

ANALITIKA: Da li treba očekivati preseljenje uprave Crnogorskog Telekoma u Hrvatsku?

LUBURA: Deutsche Telekom grupa za sada nije pokazala da bi išla u tom smjeru kao primjerice Telekom Austria koji maksimalno reducira broj uprava i radi clustere od više država. Tako je prvo uprava VIPneta iz Hrvatske de facto upravljala i operacijom u Makedoniji, da bi na kraju i sami bili maksimalno reducirani.  Ja osobno ne vjerujem da je to dobar put, vjerujem da svaki nacionalni operator koji želi biti ozbiljan partner građanima i Vladi treba imati stvarnu upravu, i to u najvećoj mogućoj mjeri sastavljenu od domaćih ljudi. Time se, između ostalog, pokazuje i poštovanje prema tržištu na kojem želite zarađivati i ljudima od kojih očekujete da vam budu korisnici. No, svaki vlasnik ima pravo raditi što misli da je najbolje, pa će tako i DeutscheTelekom odlučiti koji put je dugoročno najbolji za njih.

ANALITIKA: Imajući u vidu da je cijena rominga u regionu od 2014. do danas pala skoro za trećinu, prema podacima Savjeta za regionalnu saradnju, ima li prostora za dodatno snižavanje cijena?

LUBURA: Što se tiče roaminga, Hrvatska uskoro neće imati troška roaminga sa zemljama Europske unije pa ćemo po cijeloj Uniji razgovarati kao da smo kod kuće. Kad govorimo o roamingu među Hrvatskom i Crnom Gorom, ima još puno prostora za pojeftinjenje budući da korisnici Crnogorskog Telekoma u Hrvatskoj odlazni poziv plaćaju 1,52 eura, a dolazni poziv 0,60 eura po minuti. Istovremeno, hrvatski korisnici još više plaćaju dok gostuju u Crnoj Gori, pa njih odlazni poziv njih košta 2,05 eura, a dolazni 0,82 eura po minuti.

ANALITIKA: Generalno, kakvo je stanje na tržištu telekomunikacija u Hrvatskoj?

LUBURA: U mobilnim komunikacijama u Hrvatskoj situacija je dobra jer imamo tri snažna i tehnološki iznimno razvijena telekoma. Cijene su vrlo prihvatljive, a usluga na nivou, a tome je najviše pridonijela konkurencija. Prije pojave Tele2, dok su na tržištu mobilnih komunikacija u Hrvatskoj djelovali samo Hrvatski Telekom i Vipnet, cijene su bile značajno više, a usluga lošija. Koliko je konkurencija važna najbolje govori podatak da su nakon pojave trećeg mobilnog operatora cijene toliko pale da hrvatski građani i gospodarstvo svaki dan štede više od 650 tisuća eura. Dakle, zbog konkurencije koja dobro funkcionira u džepu hrvatskih građana i gospodarstva godišnje ostaje 240 milijuna eura više nego prije pojave trećeg operatora.

Kad govorimo o fiksnim komunikacijama u Hrvatskoj, tu apsolutno dominira Hrvatski Telekom. Oni 11 godina nakon liberalizacije drže 80% tržišta fiksnih komunikacija, a upravo pokušavaju preuzeti i posljednjeg alternativnog operatora H1 telekom, i to metodama koje me snažno podsjećaju na metode koje se spominju kada se govori o prodaji Crnogorskog Telekoma. Ako u tome uspiju, po mojem mišljenju će imovina Republike Hrvatske pretrpjeti višemilijunsku štetu, a Hrvatski Telekom imati oko 85% tržišta i za jako dugo vremena onemogućiti razvoj konkurencije, što znači slabiji razvoj novih usluga i veće cijene. Zato je iznimno važno ustrajati na funkcionalnom tržištu i zaštiti tržišnog natjecanja, jer je to jedini način za poticanje ulaganja, a samo snažna ulaganja u nove tehnologije su jedini jamac opstanka i razvoja cijelog gospodarstva.