U širem regionu Evrope i centralne Azije, ekonomije u nastajanju i ona u razvoju ove bi godine trebala porasti za 2,4 posto, gotovo dvostruko snažnije u poređenju s procijenjenih 1,2 posto u 2016. godini. U 2018. trebala bi porasti 2,8 posto, u skladu s procjenama iz junskog izvještaja. U 2019. očekuje se rast u visini 2,9 posto, procjene su Svjetske banke.
Među vodećim je ekonomijama u toj grupi SB je ublažila procjenu pada aktivnosti u Rusiji u 2016. godini, na 0,6 posto. U junu pad je bio procijenjen na 1,2 posto. Oporavak bi trebao da uslijedi u 2017. godini kada se očekuje rast aktivnosti od 1,5 posto, a u 2018. u visini 1,7 posto, što je više-manje u skladu s procjenama iz junskog izvještaja. U 2019. očekuje se rast od 1,8 posto.
Blago ubrzanje svjetske ekonomije
SB je ujedno potvrdio lipanjske procjene za Kinu, čiji bi rast u 2017. godini trebao usporiti na 6,5 posto, sa 6,7 posto procijenjenih u prošloj godini. U 2018. iznosiće 6,3 posto, a ista se stopa prognozira i za 2019. godinu. Svjetska bi ekonomijeu cjelini – više-manje u skladu s procjenama u sklopu junskog izvještaja – u 2017. godini trebala blago da ubrza na 2,7 posto, s 2,3 posto procijenjenih za prošlu godinu.
U 2018. aktivnosti će dodatno blago ubrzati, na 2,9 posto, a istim tempom trebale bi rasti i u 2019. godini. Procjene za grupu razvijenih ekonomija svijeta takođe su više-manje potvrđene. U 2017. bi rast u toj grupi trebalo da iznosi iznositi 1,8 posto i nastavi istim tempom i u godini kasnije. U 2019. očekuje se rast od 1,7 posto.
U eurozoni ove godine rast od 1,5 posto
Za Sjedinjene Države, najveća svjetska ekonomija, za 2017. predviđaju rast od 2,2 posto, a u 2018. od 2,1 posto. Dodatno je pak snižena procjena rasta u prošloj godini, na 1,6 posto, s u ju8nu procijenjenih 1,9 posto. U eurozoni se ove godine očekuje rast od 1,5 posto, a u 2018. od 1,4 posto, čime su više-manje potvrđene junske procjene. U 2019. očekuje se rast od takođe 1,4 posto. Ujedno je potvrđena i procjena rasta u prošloj godini od 1,6 posto.
U prošloj je godini svjetska ekonomija porasla najslabijim tempom u postkriznom razdoblju, zakočena stagnacijom trgovinske razmjene, prigušenim ulaganjima i izraženijom neizvjesnošću u sferi ekonomske i monetarne politike. U 2017. godini očekuje se umjereni oporavak, konstatuju u SB-u. Ukazuju pritom na smanjene prepreke za ekonomske aktivnosti u zemljama-izvoznicama roba, i na solidnu domaću potražnju u zemljama-uvoznicama.
Korist od fiskalnih podsticaja
Svjetska ekonomija bi mogla imati koristi i od fiskalnih podsticaja u grupi ključnih ekonomija, a posebno u SAD-u, napominju. Tako bi snažniji američki ekonomski rast, bilo zbog ekspanzivne fiskalne politike bilo iz drugih razloga, mogao značajno da podstakne svjetsku ekonoiju. S druge bi strane stroži uslovi finansiranja u SAD-u, bilo zbog ubrzane “normalizacije” monetarne politike bilo iz drugih razloga, mogli snažno odjeknuti na finansijskim tržištima i nepovoljno uticati na ekonomije u nastajanju, zavisne od spoljnih finansiranja.
“Ekspanzivnija američka fiskalna politika mogla bi u kratkoročnoj perspektivi rezultirati snažnijim rastom u SAD-u i u drugim zemljama. No, korist od takvih mjera mogle bi poništiti promjene politike na području trgovine i na drugim područjima”, tumači direktor SB-a za razvojne ekonomske izglede Ayhan Kose.
Neizvjesnost ekonomske i monetarne politike
“S obzirom na izuzetno značajnu ulogu SAD-a u svjetskoj ekonomiji promjene u smjeru politike mogle bi imati globalne posljedice”, dodaje on.
U SB-u uopšteno zaključuju da bi neizvjesnost u pogledu ekonomske i monetarne politike u grupi ključnih ekonomija mogla nepovoljno uticati na svjetski ekonomski rast. Među ostalim potencijalnim rizicima izdvajaju poremećaje na finansijskim tržištima i slabljenje potencijalnog rasta.
Telegram
