Četiri su godine od stupanja na snagu izmjena zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je za ovu oblast uvedena neradna nedjelja.
U Uniji slobodnih sindikata saopštili su “Vijestima” da su zadovoljni njenim efektima, da će pokrenuti kampanje za neradnu nedjelju i u drugim djelatnostima, kao i skraćenje punog radnog vremena sa 40 na 36 časova sedmično, po ugledu na evropske zemlje.
Iz Unije poslodavaca navode da je velika većina privrednika čak 78 odsto protiv neradne nedjelje, da ona pravi veliku štetu turizmu i da neradnu nedjelju treba ograničiti u skladu sa dogovorom socijalnih partnera sa kraja prošle godine. Veoma su nezadovoljni odnosom Ustavnog suda koji već 50 mjeseci ne odlučuje o njihovoj inicijati za provjeru ustavnosti izmjena zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je uvedna neradna nedjelja.
Trgovci sve pokrenuli, pa se povukli
Izmjenu ovog zakona usvojila je Skupština početkom jula 2019, stupio je na snagu 14. oktobra a prva neradna nedjelja za trgovine bila je 20. oktobar 2019. Kao izuzetak koji mogu da rade nedjeljom ostale su prodavnice u sklopu benzinskih pumpi, aerodroma, željezničkih i autobuskih stanica, kioska koji prodaju štampu, pijaca, apoteka i poljoprivrednih apoteka, prodavnica pogrebne opreme… Prethodno je inicijativu za uvođenje neradne nedjelje pokrenuo odbor za trgovinu Privredne komore koju je prihvatila tadašnja Vlada Duška Markovića.
Trgovci, članovi Privredne komore, tada su govodili da će im neradna nedjelja smanjiti troškove za radnu snagu, električnu energiju… a da očekuju da će promet biti isti, jer će građani trgovinu obaviti dan ranije. Naknadno većina njih je promijenila mišljenje i sada su za njeno ukidanje ili ograničenje.
Krajem prošle godine, paralelno sa pregovorima o Opštem kolektivnom ugovoru, socijalni partneri su postigli dogovor da se tokom tri mjeseca ljetnje sezona i dva zimske svakom trgovačkom lancu dozvoli da u jednoj opštini tokom nedjelje radi jedna trgovina. Radno vrijeme bi trajalo jednu smjenu, zaposleni dobili dnevnicu uvećanu za 80 odsto, kao i dodatni slobodan radni dan. Međutim, većina političkih partija u tadašnjem sazivu parlamenta nije ni željela da razmatra ovaj predlog, tako da izmjena zakona nije ni dobila priliku da se o njoj glasa.
Prema Monstatu broj radnika u oblasti trgovine u septembru 2019. godine iznosio 41 hiljadu, dok ih je sada 49 hiljada. Promet kod vodećih trgovačkih lanaca povećan je prošle godine u odnosu na 2019, za 20 do 40 odsto, a neto profit za 15 do 130 odsto.
Ustavni sud vaga od 1. avgusta 2019.
Iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) povodom četiri godine neradne nedjelje kazali su “Vijestima” da je njihov stav o ovom pitanju ostao nepromijenjen.
“Razlozi tome su brojni i domaćoj javnosti dobro poznati, a najbolje ih opisuje ocjena da je pitanje neradne nedjelje postalo svojevrstan taoc turbulentnih dešavanja koja su Crnu Goru zadesila u protekle četiri godine. Potvrda toga je punih 50 mjeseci čekanja da se Ustavni sud (konačno) izjasni i donese odluku po inicijativi za ocjenu ustavnosti i zakonitosti spornog člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini koju je UPCG podnijela još 1. avgusta 2019. godine ukazujući, između ostalog, i na povredu člana 59 Ustava Crne Gore, Zakona o radu, Zakona o zaštiti od diskriminacije, Zakona o državnim i drugim praznicima”, naveli su iz ove poslodavačke organizacije članice Socijalnog savjeta.
“Vijesti” su početkom prošle sedmice pitale Ustavni sud dokle je stiglo razmatranje ove inicijative i kada se može očekivati donošenje odluke, ali nisu dobili odgovor.
Turistima nedostaju trgovine
Iz UPCG navode da se, u anketi koju su sproveli, 78 odsto privrednih subjekata izjasnilo za potrebu što hitnijeg ukidanja neradne nedjelje.
“Takvi zahtjevi svakodnevno stižu na adresu UPCG, što je dodatna potvrda kako neustavnosti sporne zakonske norme, tako i njene selektivnosti jer uskraćuje pravo na rad i privređivanje samo privrednicima iz jedne grane djelatnosti (pa i među njima ima diskriminacije), dok se ostalim djelatnostima/preduzećima dozvoljava. Takođe, iz brojnih priloga koje su kroz praćenje turističke sezone sačinjavale praktično sve medijske kuće, mogli smo vidjeti izraženo nezadovoljstvo stranih turista. Njima je bilo nezamislivo da nedjeljom (a nekada i u trajanju od više dana, kada se na nju nadovežu praznici) ne radi čitav sektor trgovine, a da gosti ne mogu tada nabaviti ni osnovne higijenske ili prehrambene namirnice. Takođe, nevjerovatno im je bilo i da ovako mala zemlja, toliko ekonomski zavisna od efekata, i inače kratke, turističke sezone, može sebi dozvoliti takav luksuz”, kazali su iz UPCG.
Radnici imaju pravo na odmor nedjeljom
Iz Unije slobodnih sindikata, međutim navode da su osnovna radnička prava na 40-satnu radnu sedmicu i odmor u dane državnih i drugih praznika, kao i pravo na sedmični odmor nedjeljom, kako bi se u potpunosti postigao balans između porodičnog i profesionalnog života, a time sačuvala porodica kao osnovna ćelija svakog društva.
“Izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini, zaposlenima u sektoru trgovine garantovano je jedno od, najčešće uskraćivanih, osnovnih prava iz rada i po osnovu rada kakvo je pravo na slobodan dan u toku sedmice, pravo na praznovanje državnih i drugih praznika, kao i pravo na puni godišnji odmor. Nakon primjene Zakona u praksi, utvrđeno je da ne postoje negativni ekonomski efekti za poslodavce budući da se trgovina sa nedjelje prelila na ostale dane u sedmici; da su radnici zadovoljniji i da više vremena provode sa svojim porodicama, što je direktno uticalo i na povećanje njihove produktivnosti; te da su smanjeni troškovi angažovanja dodatne radne snage, kao i tekući troškovi održavanja i troškovi usluga (električna energija, komunalije, grijanje,…)”, navode iz Unije slobodnih sindikata.
Uvođenjem skraćenog radnog vremena, sa 40 na 36 sati, Crna Gora bi se, kao zemlja kandidat za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, približila trendovima razvijenih evropskih zemalja koje već planiraju uvođenje 30-satnog radnog vremena i četvorodnevne radne sedmice, naveli iz USS-a
Izvor: Vijesti.me
