Globalizacija je opšte poznat termin koji se svakodnevno koristi u svim sferama društvenih djelatnosti. Međutim, šta tačno znači globalizacija? Na to pitanje je teško odgovoriti, prije svega, jer je ona veoma različito shvaćena.
Prema Manfredu Štegeru “globalizacija je termin koji se koristi u popularnoj i akademskoj literaturi kako bi se opisao proces, stanje, sistem, sila ili doba”.
Ako neko, međutim, umije da objasni globalizaciju jednostavno, to je ekonomista i nobelovac Džozef Štiglic. Štiglic je obimno pisao o ovoj temi, a ukoliko niste raspoloženi da odvojite vremena za njegove knjige, ovaj video od tri minuta biće dovoljan za ubrzani kurs.
Štiglic prije svega postavlja pitanje da li globalizacija može uspjeti?
“Sa ekonomske tačke gledišta, jasno je da možemo napraviti globalizaciju koja funkcioniše. Izazov je politika. Neophodan uslov da bi ta politika uspjela jeste reforma našeg sistema upravljanja globalnom ekonomijom.“, priča Štiglic i objašnjava: “Demokratija se umiješala u tržišnu ekonomiju. Nikada nismo imali demokratičnu globalizaciju. Manjak transparentnosti i otvorenosti značio je smo završili sa formom globalizacije koja funkcioniše za nekolicinu, a ne za sve“.
Štiglic smatra da postoje brojne tačke u kojima se interesi globalnih ekonomskih igrača poklapaju i na taj način otvaraju mogućnosti za saradnju. Prema njegovom mišljenju, javnost želi da se uključi u globalizaciju i da se njen glas čuje u tom procesu koji se do sada, pretežno, obavlja u tajnosti i iza kulisa informisanosti.
“Narod želi da pravila (globalizacije) oslikavaju naše interese“, objašnjava Štiglic.
Međutim, tranzicija ka novom poretku je izrazito teška jed dominantne države ne žele da se odreknu svog prilično velikog “dijela kolača”, kako bi ubrzali ili osnažili uspostavljanje tog poretka.
Kao primjer za takvo ponašanje Štiglic navodi odluku SAD da se usprotivi formiranju Azijske banke za investicije u infrastrukturi (AIIB), koja je za cilj imala da pomogne državama u razvoju i pospiješi infesticije u nove projekte.
Zemlje u razvoju, prema Štiglicevom mišljenju, nisu čekale sa strane već su iskoristile vrijeme koje su imale na raspolaganju i stvorile novu ekonomsku realnost na terenu.
“Jedna od najuspješnijih grupacija zemalja je ASEAN, kako ekonomski, tako i politički. Tom dijelu svijeta ide prilično dobro. Takođe, zemlje BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička republika) su se udružile i napravile novu Razvojnu banku fokusirajući se naročito na neke nove probleme kao što su klimatske promjene.”, objašnjava Štiglic i dodaje: “Globalizacija je otvorila neka važna pitanja oko povjerenja u naše lidere i povjerenja u institucije. Poslejdice toga bile su vidljive 2016″.
Newsweek
