Ustavni sud Hrvatske delimično je usvojio ustavnu tužbu Udruženja Potrošač i ukinuo odluku Vrhovnog suda u dijelu, koji se odnosi na valutnu klauzulu za sve banke i za banku “Sberbank” u dijelu, koji se odnosi na promjenljivu kamatnu stopu.
O utemeljenosti valutne klauzule Vrhovni sud će ponovno odlučivati, a presuda se očekuje u roku od godinu dana. Predsjednik Udruženja Franak Goran Aleksić objasnio je kako je sada na Vrhovnom sudu da potvrdi poštenost valutne klauzule u slučaju kredita u švajcarskim francima, kao i da mora utvrditi poštenost promjenljive kamatne stope za “Sberbank”.
Vrhovni sud je prošle godine potvrdio presudu Visokog trgovačkog suda. Valutna klauzula ostala je zakonita, dok je jednostrano menjanje kamatnih stopa u ugovorima, koji se odnose na stambene kredite u švajcarskim francima, proglašeno nezakonitim.
Ustavni sud je, drugim riječima, potvrdio da je sedam banaka krivo za nezakonito ugovaranje kamatnih stopa. “Svi oni koji su krenuli prema sudovima na temelju kolektivne presude imaju pravo da se pozivaju na nju. Vrhovni sud mora napraviti reviziju svoje presude i utvrditi da li je valutna klauzula bila poštena”, rekao je Aleksić.
Ustavni sud nije prihvatio ustavnu tužbu u vezi valutne klauzule, što znači njenu zakonitost, izjavio je predsednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, ali je djelimično usvojio ustavnu tužbu društva Potrošača u slučaju “švajcaraca”. Time je došlo do preokreta u prvom kolektivnom potrošačkom sporu sa nesagledivim posljedicama. Odluka Vrhovnog suda u odnosu na valutnu klauzulu u “švajcarcima” ukinuta je za sve tužene banke, kao i dio, koji se odnosi na promjenljivu kamatnu stopu za “Sberbank”.
U najvažnijem dijelu – onom gdje se radi o valjanosti valutne klauzule – predmet je vraćen Vrhovnom sudu na ponovni postupak. Za banke to predstavlja zonu velikog rizika. Odluka može biti i podsticaj za rješenje sporne konverzije, kroz pregovore države i banaka. U tom kontekstu nagađa se zašto ustavne sudije nisu rešile slučaj, što je pravno moguće, već će opet odlučivati Vrhovni sud, koji je propustio obrazložiti razloge za različito tumačenje istog pravnog standarda.
Ustavni sud upućuje da je propust banaka da potrošače upoznaju s ekonomskim posljedicama sklapanja ugovora o kreditu predstavljao odlučujuću okolnost za ocjenu Vrhovnog suda da su ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi nepoštene. Istu tu okolnost u odnosu na ugovornu odredbu o valutnoj klauzuli nije uzeo u obzir, niti je obrazložio razloge za različit pristup u tumačenju tog pravnog standarda. Nedoslednost u postupanju Vrhovnog suda ustavne sudije karakterišu i kao dvostruka mjerila, tj. nejasno obrazložene kriterijume, kojima se rukovodio u različitom pristupu pri ocjeni poštenosti ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i o valutnoj klauzuli. U ponovljenom postupku Vrhovni sud će procijeniti – prema nalogu Ustavnog suda, da li treba pokrenuti prethodni postupak pred Sudom EU.
