Iako su gotovo svi učesnici javne rasprave sugerisali da umjesto izmjena, zbog obimnosti, donesu novi zakon o privrednim društvima (ZOPD), iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma (MERT) to nijesu prihvatili.
Nezadovoljstvo
Donijeta je odluka da se zakon usvaja u vidu izmjena i dopuna, budući da je prošlo svega nešto više od tri godine od kada je donijet aktuelni ZOPD, a kako bi se izbjeglo prečesto donošenje novih propisa objašnjenje je MERT-a navedeno u izvještaju o sprovedenoj javnoj raspravi.
Radnu grupu za izmjene zakona su, između ostalih, činili predstavnici svih poslovnih udruženj a, koji su na okruglom stolu polovinom juna, kojim je rasprava trebalo da bude zaključena, iskazali nezadovoljstvo i obimnošću izmjena i pojedinim rješenjima. Kazali su da takav tekst nijesu mogli sagledati niti utvrditi da li su i koji njihovi prijedlozi na kraju ušli u konačan nacrt, imajući u vidu da se mijenja preko polovine postojećeg zakona. Zato im je dat i dodatni rok za primjedbe i sugestije, jer se nijesu mogli snaći u dokumentu od 270 strana sa preko 600 članova izmjena, zbog čega im je MERT dostavio prečišćen tekst. Određeni dio primjedbi MERT j e uvažio, a da li će to biti dovolj no poslovnoj zajednici i hoće li uticati na poboljšanje poslovnog ambijenta, zavisi od toga da li će dobiti podršku poslanika u parlamentu kada stigne na red, imajući u vidu da već mjesecima brojni propisi čekaju na usvajanje. Direktorica za industrijski i regionalni razvoj u MERT-u Renata Milutinović je ranije objasnila da se većina izmjena ZOPD odnosi na transponovanje evropskih direktiva u vezi sa učešćem akcionara u društvima, upotrebom digitalnih alata, prekograničnog spajanja te rodne ravnopravnosti, a ostatak na korigovanje rješenja koja su se pokazala problematičnim u praksi.
Javna rasprava
MERT-u su tokom trajanja javne rasprave upućene primjedbe sa brojnih adresa, među njima iz Privredne komore (PKCG), Unije poslodavaca (UPCG), Američke privredne komore (AmCham), Komisije za tržište kapitala, Crnogorske asocijacije malih akcionara, CKB-a, Investiciono-razvojnog fonda, Instituta sertifikovanih računovođa, Fonda za zaštitu životne sredine, te više kompanija, advokata, ekonomskih analitičara i pojedinaca. Iz AmChama su, kako se navodi u izvještaju, kazali da verzija ZOPD-a koja je stavljena na javnu raspravu nije u skladu sa konceptom koji je usaglašen u okviru radne grupe.
U okviru radne grupe, aktivno smo sudjelovali i blagovremeno davali komentare i, u krajnjem, verifikovali radnu verziju novog ZOPD-a. Pravno-tehnička pravila za izradu propisa koja se “primjenjuju na izradu zakona, drugih propisa, kao i drugih akata, za čiju pripremu, predlaganje ili donošenje su nadležni Vlada Crne Gore i ministarstva, kako bi se obezbijedilajednoobraznost u izradi propisa, njihov kvalitet, izbjegli pravno-tehnički propusti i greške, ubrzala procedura donošenja i na taj način ostvario cilj i svrha zbog kojeg se propis donosi, j asno propisuju da “ako se više od polovine članova osnovnog propisa mijenja, odnosno dopunjava, potrebno je pristupiti donošenju novog propisa” Napominjemo da važeći ZOPD ima 333 člana, dok nacrt zakona o izmjenama i dopunama ima 613 članova, što nesumnjivo ukazuje na to da se mijenja, odnosno dopunjava više od polovine teksta zakona. Nejasno je zašto se predlagač propisa opredijelio da odustane od zajedničkog stava radne grupe, te da nacrt ZOPD “pretoči u izmjene i dopune tog propisa, koje je nemoguće ispratiti usljed obi-mnosti i potrebe poznavanja pravne nomo-tehnike – navodi se u primjedbi AmChama čiji stav dijele i ostali učesnici javne rasprave.
Primjedbe
Ocijenili su da se na ovaj način demotiviše zainteresovana j av-nost da doprinese unapređenju propisa i ispravi eventualne greške koje sadrži imajući u vidu veliki broj intervencija. – Mišljenja smo da bi ove greške rezultirale nemogućnošću primjene zakonskih odredbi u praksi, ugrozile postojeći poslovni ambijent i unazadile crnogorsko kompanijsko pravo. Prije stavljanja na j avnu raspravu tekst Nacrta izmjena ZOPD trebalo je dostaviti Sekretarijatu za zakonodavstvo na zva-nično mišljenje – ukazali su iz AmChama dodajući da bi ovaj tekst trebalo da bude povučen, a na raspravu stavljen tekst koji je usvojila radna grupa.
Iz PKCG su Pobjedi kazali da su privredna društva važeći ZOPD ocijenili podnormiranim te da su se njihove osnovne primjedbe odnosile na nemogućnost primjene na DOO i AD, nedovoljnu regulisanost dividendi i povezanost privrednih društava, te hijerarhiju akata. I oni su stava da je trebalo donijeti novi zakon, jer bi se time dao bolji uvid u sam tekst te bi se na kvalitetniji način mogla komentarisati predložena rješenja. Iz UPCG su Pobjedi kazali da su, vodeći se interesima članica, tražili da zakon bude precizan i nedvosmislen, primjenjiv u našoj praksi i prilagođen evropskoj. Njihove primjedbe su se, kako su nam kazali, odnosile na intervencije u formulaciji radi jasnoće i brisanje pojedinih odredbi kako bi se izbjegle nepreciznosti u primjeni. Ekonomista Rade Bojović je tokom javne rasprave ukazao da je svaki drugi pristup osim sistemskog i dugoročnog rješavanja svih krucijalnih pitanja za poslovnu zajednicu palijativan, selektivan i kontroverzan.
-Zato je sporno i krajnje upitno putem masovnih izmjena i dopuna postojećeg zakona, suprotno nomo-tehničkoj logici i sa birokratskim pristupom koji maksimalizuje administriranje i imperativno nameće brojne procedure i rješenja vezane za upravljanje i organizaciju privrednih društava, posebno DOO, intervenisati u važećem zakonskom tekstu naveo je Bojović. Ocijenio je da bi usvajanjem ovakvog zakona dobili ,,preobiman, iscrpljujući i po biznis gušeći zakon gdje se poslovanje u Crnoj Gori podređuje destruktivnom normativizmu i time se destimuliše preduzetništvo i prirodna ekonomska logika privrednih subjekata.
-Ova revizija ide u pravcu hipernormiranja unutrašnjih odnosa u privrednim subjektima, redukuje slobodu statutarnog uređivanja biznisa i osnivačima kompanija pravi brojne probleme, teškoće i izdatke. To je i razlog zbog čega treba obustaviti reviziju zakona na ovaj način ukazao j e Bojović.
Pobjeda
