Trenutno visoke maloprodajne cijene povrća i voća u prodavnicama i na pijacama, nemaju veze sa domaćom poljoprivrednom proizvodnjom, jer se dominantno radi o uvezenoj robi, s obzirom na to da je prošao špic domaće proizvodnje, tvrde domaći poljoprivredni proizvođači. Naši sagovornici smatraju da na vrlo visoke maloprodajne cijene uticaj imaju i trgovačke marže, kao i generalno loše vremenske prilike i kod nas, u okruženju i čitavoj Evropi, što je dovelo do otežane i smanjene proizvodnje. Domaći poljoprivrednici ne spore da je ove godine zbog manjka proizvoda došlo i do znatnog rasta otkupnih cijena domaćih proizvoda. Iz najvećih trgovačkih lanaca do juče nijesu odgovorili na pitanja Pobjede zašto su cijene povrća i voća sada prilično visoke i značajno veće nego prošle godine.

Cijene

– Sada imate 95% povrća i voća u prodaji iz uvoza, tako da te cijene nemaju nikakve veze sa poljoprivrednicima iz Crne Gore. Mi nemamo ništa od toga što su cijene toliko visoke, jedino što možda građani misle da je to naš proizvod pa im je krivi dio na nas. To je roba iz uvoza i trgovci određuju cijenu i maržu koliko je njima dosta – kazao je Pobjedi poljoprivredni proizvođač iz Malesije Željko Milić dodajući da je sezona domaćih proizvoda uglavnom završena.

I proizvođač povrća Veselin Jovović iz bjelopavlićkog sela Jelenak navodi da je prošao špic domaće proizvodnje i da velika količina povrća i voća sada dolazi iz uvoza.

– Voće dolazi pretežno iz Srbije i drugih država iz okruženja. Što se tiče povrća, ima nešto domaćeg kupusa, krompira pa i zeleniša, ali većina paprike, krastavca i paradajza sada dolazi sa strane – naveo je Jovović.

On smatra da više zarađuju trgovci nego poljoprivredni proizvođači, mada su i, kako kaže, ove godine otkupne cijene bile korigovane i povećane u odnosu na prošlu godinu.

– Ovo što su ekstremne cijene, to je više uticaj trgovačke marže – smatra Jovović.

Željko Milić je zadovoljan sa ovogodišnjim otkupnim cijenama njegovih proizvoda.

– Cijene su bile realne prema onome koliko je bilo ulaganje, odnosno kolike su bile cijene repromaterijala. Ali svejedno i pored povećanja naših otkupnih cijena i usred ljeta naši proizvodi su bili 30 do 40 odsto jeftiniji nego bilo čiji proizvod iz okruženja. Trgovački lanci nijesu tokom špica sezone uspjeli da nađu jeftinije proizvode od domaćih, zato smo i mogli da prodamo naše proizvode jer je u Albaniji cijena krompira bilo eurao, a mi smo ga prodavali 70 centi, po kilogramu u veleprodaji – saopštio je Milić.

On dodaje da čitavo vrijeme “čuje zamjenu teza da je domaći proizvod skup”.

– To je notorna neistina. Ko god bi uradio jedno najmanje istraživanje, vidio bi da smo najjeftiniji na Balkanu – tvrdi Milić.

On pojašnjava da je generalna situacija na tržištu Evrope uslovila da se povećaju i otkupne cijene i kod nas.

– Cijene povrća na nivou Evrope su bile duplo jače nego prošle godine. Njihovi proizvođači nijesu mogli da se bore sa nevremenom, velikim kišama i poplavama, koje su dosta uništile proizvodnju i dovele do slabijeg roda i manje proizvodnje. To je pogodovalo da mi možemo da prodamo svoje proizvode – kazao je Milić koji je 90% svojih proizvoda ove godine plasirao u jednom domaćem trgovačkom lancu.

– Prema mojoj analizi, prosječna otkupna cijena domaćeg povrća ove godine bila je 60 do 65% veća nego lani. Za dio naših proizvoda otkupna-veleprodajna cijena je uvećana za 50%, a za jedan dio proizvoda i do 75% – rekao je Milić.

Veselin Jovović, koji u Bjelopavlićima ostvaruje proizvodnju na 17.000 metara kvadratnih u plastenicima i na 17 hektara na otvorenom, takođe navodi da su ovogodišnje otkupne cijene domaćih proizvoda, tokom glavne sezone, bila veće nego lani.

– Bila je nešto malo veća otkupna cijena pa se proizvodnja nekako uklapala sa skokom cijena proizvođačkih inputa, tako da se nekako moglo opstati na tržištu – kazao je Jovović.

On navodi da proizvodi u kontinuitetu čitave godine i da uglavnom nema problema sa plasmanom svojih proizvoda. On svoje proizvode plasira dominantno u jednom većem trgovačkom lancu.

– Nemamo u suštini zastoja sa plasmanom jer smo prepoznati na tržištu, a cijene pulsiraju zavisno od ponude i potražnje i prilagođavamo se – rekao je Jovović koji u plastenicima uzgaja rukolu i 17 vrsta začinskog bilja, dok na otvorenom gaji krompir, kupus, luk, bundevu.

I on ukazuje da su klimatske promjene sa ekstremnim padavinama i visokim temperaturama negativno uticale na proizvođače, odnosno proizvodnju i povrća i voća u regionu.

– To je vjerovatno dovelo i do povećanja cijena. Ponuda i potražnja diktiraju cijenu, što je veća ponuda cijena je stabilnija i niža. Međutim, ako nemate dovoljne količine na tržištu i u regionu ta cijena je veća – pojasnio je Jovović.

Kardinal u prodavnici Plantaža košta 2,3 eura

U trgovačkim lancima je primjetno da su cijene Plantažinih poroizvoda – stonog grožđa i bresaka ovo godine izuzetno visoke i praktično nijesu padale nekoliko mjeseci. Pa tako maloprodajna cijena grožđa kardinal već mjesecima u marketima ne pada ispod 2,80 eura po kilogramu.

Iz Plantaža su Pobjedi saopštili da se cijena svakog proizvoda, između ostalog, formira na osnovu troškova proizvodnje, kvaliteta, ponude na tržištu (konkurencije), količina pa su, kako kažu, ti parametri doprinijeli da prodajna cijena ove godine bude veća u odnosu na prethodnu.

– Kada je riječ o cijenama u marketima i ostalim maloprodajnim objektima, to je stavka na koju ne možemo da utičemo, već ih svaki objekat formira shodno svojoj cjenovnoj politici. S obzirom na to da berba i dalje traje, samim tim još je rano govoriti o prosječnoj prodajnoj cijeni, dok god se ona ne završi – rekli su iz Plantaža i dodali da konzumno voće Plantaža, osim u Crnoj Gori, svoje potrošače ima širom regiona.

– Breskva se osim na tržištu Crne Gore, prodavala i u Hrvatskoj, a stono grožđe u Srbiji i Hrvatskoj – rekli su iz Plantaža.

Iz ove kompanije nijesu odgovorili na pitanje Pobjede po kojoj cijeni plasiraju trgovcima svoje voće. Činjenica je da Plantaže u svojoj prodavnici kardinal prodaju po 2,3 eura.

(Pobjeda)