“Na crnogorsko tržište smo ušli sa najboljom voljom i željom da napravimo sjajnu poslovnu priču, koja će služiti za primjer drugim stranim kompanijama. U tome smo se svojski potrudili, što je pohvalila i EU u izvještaju o progresu iz 2011. To je bio zajednički uspjeh nas i tadašnje vlade, koja nam je povjerila pružanje usluga u Luci Bar“, izjavio je Erik Košuta, privrednik iz Trsta, čija se porodica generacijama bavi trgovinom i logistikom na području Italije, Balkana i Bliskog istoka.
Predsjednik je Confindustrije Crne Gore i Confindustrije Srbije. Confindustrija je najveća italijanska i jedna od najvećih evropskih poslovnih asocijacija, okuplja 150.000 kompanija i 5,5 miliona zaposlenih. Košuta je od 2010. predsjednik UO kompanije Ocean Montenegro i suvlasnik još dvije barske firme koje se bave organizacijom prevoza robe.
POBJEDA: Koliko ste vi zadovoljni svojom investicijom ovdje?
KOŠUTA: Uložili smo značajna sredstva u plovila, opremu, obuku ljudi i nismo otpustili niti jednog radnika, jer smo smatrali da je naša uloga da budemo i dobar socijalni partner lokalnoj samoupravi. U posljednje vrijeme, situacija je postala dosta teška, jer smo suočeni sa iznenadnim i zasad neobjašnjivim prijedlogom Ministarstva saobraćaja da se za pružanje usluga pilotaže, priveza i remorkaže dodijeli još jedna koncesija.
POBJEDA: U čemu se onda ogleda, kako kažete, dobra saradnja sa Vladom?
KOŠUTA: Tačno je da imamo dobru saradnju sa Vladom, ali i da Ministarstvo saobraćaja sad vuče poteze koji nijesu u skladu s evropskom praksom ni sa javnim interesom. Ministarstvo smatra da je potrebno uvesti još jednog koncesionara, čime bi održivost toga posla bila dovedena u pitanje. Mnogo veće luke Trst, Đenova, Kopar, čak i najveća evropska trgovačka luka Roterdam u toj oblasti imaju samo jednu koncesiju. To je ujedno i preporuka Evropske komisije, jer su sigurnost i javni interes važniji od zaštite konkurentnosti. Čudi nas što Ministarstvo, bez analize javnog interesa i ne želeći da sačeka novi zakon o koncesijama, koji je u proceduri, kao ni najavljene izmjene Zakona o sigurnosti u pomorskoj plovidbi, žuri da raspiše još jednu koncesiju za posao koji kvalitetno i bez ijedne primjedbejobavlja Ocean Montenegro. Čiji je to interes, nije nam najjasnije, ali smo sigurni da nije javni. Vjerujemo da će analiza javnog interesa pokazati da je svima interes da se pridržavamo evropskih preporuka i slijedimo najbolju praksu EU zemalja. U Vladi, za sad, nalazimo razumijevanje za naše stavove, nadamo se da će analiza javnog interesa to pokazati i odgovornima u Ministarstvu saobraćaja.
POBJEDA: Imate li informaciju kakavje trenutni status u vezi s tom koncesijom?
KOŠUTA: Dali smo naše komentare u javnoj raspravi o koncesionom aktu, dio je usvojen, a dio zanemaren iz nama neznanih razloga. U cijeloj stvari je bitno da zapravo uopšte ne postoji opravdan javni interes za uvođenje novog koncesionara. To bi nas gurnulo na rub rentabilnosti i momentalno bismo morali da otpustimo dio naših sjajnih radnika da bismo uopšte opstali.Barem tri stvari su problematične i zahvalni smo što su mediji pokazali interesovanje, jer smatramo da je naš problem ujedno i res publica. Prvi problem je izostanak pravila kojima se reguliše pružanje usluga više koncesionara što dovodi do povećanja rizika po sigurnost i bezbjednost ljudi, imovine i plovidbe, odnosno potencijalno može stvoriti tehničke i operativne probleme, pa čak i onemogućiti pružanje lučkih usluga u Luci Bar, a prije svega usluga pilotaže. Drugi je izostanak obrazloženja javnog interesa koji treba da stoji iza svake koncesije i koji je preduslov odlučivanja Vlade o svrsishodnosti pojedinačne koncesije. I na kraju naša kompanija smatra da smo diskriminisani ako novi koncesioni akt ne predvidi iste uslove za dodjelu koncesije, prije svega u pogledu potrebnih referenci, obavljanja djelatnosti najmanje pet godina, minimalno pet miliona eura prometa u prethodnom periodu, što bi vodilo kršenju Ugovora o koncesiji od koncedenta i što može izazvati nastanak štete za Ocean. Zato je nejasno zašto Ministarstvo saobraćaja, kad već raspisuje kocesioni akt, ne postavi uslove koji bi u Crnu Goru doveli renomirane i kredibilne kompanije, jer po sadašnjem stanju stvari, koncesiju može dobiti i kompanija koja nema nikakvog iskustva u obavljanju ove djelatnosti i bez poslovnih i finansijskih referenci.
POBJEDA: Kako to da evropska praksa u ovoj oblasti ne podstiče konkurenciji?
KOŠUTA: Uredba Evropskog parlamenta 2017/352 navodi da se usluge pilotaže smatraju uslugama od javnog interesa i da su, prema tome, izuzete iz poglavlja II koje se tiče zaštite konkurencije. Zaključak EP prilikom usvajanja ove uredbe je: “Pilotaža pruža neophodnu i jedinstvenu uslugu u industriji pomorstva, koja bi, ukoliko bi bila otvorena za konkurenciju, ugrozila pomorsku sigurnost i bezbjednost, zaštitu životne sredine i efikasnost luka. Ova usluga bi shodno tome trebalo da bude isključena iz obima ovog poglavlja”. Najveći broj EU luka je ovu djelatnost povjerio samo jednoj kompaniji ili eventualno konzorcijumu koji pruža ovu uslugu kroz jednu koncesiju. Primjera radi, resorno hrvatsko ministarstvo u pravilniku definiše da se pilotaža na jednom području može dodijeliti samo i isključivo jednom preduzeću.
POBJEDA: Koliko brodova godišnje opsluži Ocean Montenegro u Luci Bar, a koliko u drugim lukama u kojima imate ovakvu koncesiju?
KOŠUTA:U Luci Bar godišnje opslužimo prosječno 600 brodova, koliko u lukama Kopar i Trst mjesečno. Promet brodova u Baru je simboličan i dok ne poraste teško je govoriti o novim ulaganjima, a posebno u potencijalnoj situaciji u kojoj bismo već mali broj brodova morali da podijelimo sa drugim koncesionarom na način koji uopšte nije ni definisan. Trenutno godišnje platimo državi 350.000 eura kroz poreze i doprinose i 50.000 na ime koncesione naknade. Naš prosječan profit u Baru je rijetko prelazio 150.000 eura bruto. Uvođenjem novog koncesionara profit bi pao i doveo nas na rub rentabilnosti, dok bi nivo koncesione naknade, poreza i doprinosa takođe opao, jer bismo morali da redukujemo radnu snagu shodno obimu posla.
POBJEDA: U luci Kopar ste partner s državom. Da li biste bili zainteresovani za takav pristup i u Crnoj Gori?
KOŠUTA: Obzirom na pozitivno iskustvo u Sloveniji, smatramo da je model javnoprivatnog partnerstva dobar, održiv i siguran način za efikasno obavljanje ove djelatnosti od javnog značaja. Investicija u Crnoj Gori nije realizovana na taj način, jer je u momentu raspisivanja koncesije država odlučila da na prodaju stavi sve akcija ćerke firme Luke Bar a.d, odnosno kompanije Pomorski poslovi. U budućnosti bismo bili zainteresovani za strateško i zajedničko pružanje usluga sa Crnom Gorom ukoliko se otvori prostor za tako nešto.
(Izvor: Pobjeda)
