Posljednji američki izvještaj pokazuje da Kina jača poziciju svjetskog lidera u obnovljivim izvorima energije (OIE) te da potencijalno nadmaši svoje ambiciozne energetske ciljeve.
Kina bi trebala udvostručiti energetski kapacitet, tj. do 2025. proizvesti 1.200 gigavata struje iz vjetroenergije i solarne energije. Time bi pet godina ranije ostvarila zacrtani cilj. Dakle, cilj joj je bio da navedeno ostvari do 2030. Ovo je navedeno u izvještaju nevladine organizacije Global Energy Monitor čije je sjedište u San Franciscu.
Naglašeno je da je kineski kapacitet proizvodnje struje iz sunčeve energije u prva tri mjeseca ove godine dostigao 228 gigavati, što je više nego u ostatku svijeta zajedno. Elektrane se uglavnom nalaze u sjevernim i sjeverozapadnim provincijama Kine, među kojima su Shanxi, Xinjiang i Hebei.
Uskoro bi Kina mogla imati dodatnih 379 gigavati struje iz sunčeve energije, što je trostruko više od američkog i duplo više od evropskog kapaciteta.
Ova država je napravila i veliki korak naprijed u proizvodnji struje iz vjetroenergije. Kapacitet proizvodnje struje iz vjetroenergije na kopnu i moru iznosi 310 gigavati, što je duplo više u odnosu na 2017. i što je jednako kapacitetu sedam sljedećih zemalja zajedno.
Projektima u Unutrašnjoj Mongoliji, Xinjiangu, Gansuu i duž obalnih područja je na putu da do 2025. ima dodatnih 371 gigavat struje proizvedene iz vjetroenergije. Time će polovina struje proizvedene iz vjetroenergije u svijetu biti kineske proizvodnje.
Projekt menadžerica Global Energy Monitora Dorothy Mei je napomenula da ovo pokazuje koliko je Kina nenadmašna u korištenju obnovljivih izvora energije. Zemlja je u prilici da ostvari cilj da trećinu struje do 2030. proizvodi iz obnovljivih izvora energije.
Razlog za to jesu i velikodušne državne subvencije za obnovljive izvore energije, propisi te pritisak centralne vlasti na provincije i kompanije da se posvete spomenutim ciljevima.
U Kini je 25. juna počela s radom najveća kombinovana elektrana na svijetu nazvana Kela. Riječ je o energetskom postrojenju koje kombinira solarnu i hidroenergiju. Godišnje može proizvesti dvije milijarde kilovati struje, što je jednako potrošnji struje 700.000 domaćinstava.
Međutim, energetska tranzicija nije bez izazova. Toplotni valovi i suše su negativno utjecali na rad hidroelektrana, što je za posljedicu imalo obustave rada tvornica. Izazov su i zastarjela električna mreža i nefleksibilnost u prijenosu struje između provincija.
Postrojenje Kela se nalazi u slabo naseljenom zapadnom dijelu zemlje, gdje se proizvodi više od tri četvrtine struje iz uglja, vjetroenergije i solarne energije. No, najveća potrošnja struje je na istoku Kine. Tako da postoje problemi u distribuciji struje na udaljenostima od nekoliko hiljada kilometara.
U prva tri mjeseca ove godine je odobrena proizvodnja struje iz uglja u količini koja je veća od količine u cijeloj 2021., piše list Guardian.
(Klix.ba)
