Američka centralna banka je u četvrtak donosila odluku o visini referentnih kamatnih stopa i kao što je bilo očekivano stope su zadržane na istom nivou.
No, reakcija investitora na finansijskim tržištima je bila pomalo neočekivana. Došlo je do rasprodaje obveznica, što je rezultiralo porastom kamatnih stopa na američke državne obveznice. Takođe je došlo do naglog jačanja dolara u odnosu na ostale valute. Tečaj EUR/USD u trenutnu pisanja teksta na platformama Admiral Marketsa iznosi 1.1256, što znači da je od četvrtka američki dolar ojačao 1,5%.
Zašto je dolar ponovno ojačao?
Kad rastu kamatne stope na obveznice u nekoj zemlji, investitori imaju tendenciju da prebacuju kapital iz drugih valuta u valutu u kojoj mogu dobiti viši prinos. Trenutna kamatna stope na japanske desetogodišnje državne obveznice iznosi 0,12%, njemačke 0.39%, britanske 1.44%, a na američke čak 3.19%, pa interes za ulaganjem u dolar kod evropskih i japanskih investitora ne iznenađuje.
Drugi razlog prebacivanja novca u sigurno utočište su novi problemi u pregovorima o Brexitu. Naime, u nedjelju se pojavila informacija da je EU odbacila britanski prijedlog o rješavanju problema s granicom između Republike Irske i Sjeverne Irske i da su još četiri ministra u britanskoj vladi na rubu ostavke zbog neslaganja s politikom premijerke May. To može uzrokovati dalju političku krizu na britanskoj političkoj sceni i dovesti do napuštanja Unije bez konkretnog dogovora o saradnji nakon Brexita. U tom slučaju bi vjerovatno došlo do usporavanja ekonomskog rasta u UK, a možda čak i u ostatku Evrope, stoga investitori na svaku lošu vijest o Brexitu rasprodaju funte i eure te kupuju dolar i franak.
Zašto je kurs dolara bitan za naftu i zlato?
Gotovo svim sirovinama i plemenitim metalima se na globalnom nivou trguje u dolarima. Ako dolar u odnosu na euro ojača 10%, uz istu cijenu nafte, taj energent je za Evropljane postao 10% skuplji i manje će se kupovati. Zbog manjeg interesa za kupovinu, na globalnom tržištu dolazi do pada cijene kako bi se ponuda i potražnja izjednačila. Taj fenomen dovodi do negativne korelacije između dolara i sirovina – što je vrijednost dolara veća, to je cijena sirovina niža, a vrijedi i obrnuto.
Hoće li dolar nastaviti da jača?
Dolar je na sadašnjim nivoima precijenjen. To će vjerovatno doprinositi rastu američkog trgovinskog deficita što bi moglo uzrokovati dodatne mjere u trgovinskom ratu američkog predsjednika Trampa s ostatkom svijeta. Jedna od mjera o kojoj se govorilo prije nekoliko mjeseci je bila vezana za kurs dolara. Tramp nije pomenuo na koji način misli da oslabi dolar, ali ako bi špekulanti zaključili da će do toga zaista doći, odmah bi počeli masovno da prodaju američku valutu na osnovu čega bi ona naglo oslabila.
Drugi razlog zbog kojeg nije realno očekivati značajnije jačanje dolara sa sadašnjeg nivoa je uticaj kamatnih stopa i kursa na realnu ekonomiju. Naime, kamatne stope u Americi rastu zato što raste i stopa inflacije, ali prejak dolar bi mogao dovesti do smanjenja američkog izvoza, proizvodnje i ukupne ekonomske aktivnosti. To bi pak dovelo do usporavanja rasta stope inflacije i potrebe za višim kamatnim stopama. U Evropi i Japanu se događa obrnuta situacija. Kamatne stope su niske jer je i stopa inflacije relativno niska. No, slabljenje eura, funte i jena pozitivno djeluje na izvoz iz tih ekonomija, što doprinosi cjelokupnoj ekonomskoj aktivnosti i rastu stope inflacije.
Što duže dolar bude jak, a ostale valute slabe, veće su šanse da će centralne banke koje upravljaju tim valutama početi dizati kamatne stope, a to će uzrokovati val prebacivanja kapitala u euro, funtu i jen, kao i jačanje tih valuta. Pri tome, ne treba očekivati ogromne pomake, nego umjereno slabljenje dolara od nekoliko posto u idućih nekoliko mjeseci.
