I dok su zarade u javnom sektoru bile manje ili na nivou prosječnih u državi, većina mladih je razmišljala da se “ubaci u neko ministarstvo”, sada je, nakon nekoliko povećanja zarada u javnom sektoru i zaključno sa poslednjim martovskim, javna uprava postala primamljivija nego privatni sektor.
Razlog su veće zarade od prosječnih i veće zarade nego u mnogim privatnim firmama, sigurnost poslau državnoj upravi, zagarantovano plaćanje svih zakonom propisanih obaveza, slobodni vikendi, praznici… Za većinu radnika posao u državnoj upravi je sada posao za poželjeti. Lani su kroz program reformi “Evropa sad plate povećane svim radnicima, au ovoj godini je Vlada povećala zarade u javnom sektoru. Radnicima iz privatnog sektora zarade u ovoj godini nijesu povećavane. Odnosno, privreda koja puni državni budžet nije dizala zarade svojim radnicima, a država je, faktički, na račun privrede, svojim zaposlenima podigla zarade za 20 odsto, iako BDP nije porastao ni približno tom procentu. Inflacija jeste i to oko 17 odsto i radnicima u javnom i u privatnom sektoru.
Dan je od Ministarstva finansija i Monstata tražio podatke o prosječnim platama u javnom sektoru, za koji se ranije navodilo da zapošljava oko 50 hiljada ljudi. U odgovoru na pitanja dobili smo podatke koji se odnose na državnu upravu i odbranu, obavezno socijalno osiguranje, koja, kako su nam kazali, broji skoro 23 hiljade zaposlenih.
Prema podacima Monstata, ova kategorija zaposlenih u javnoj upravi u 2021. godini primala je 603 eura, u 2022. godini 743 eura, na kraju 2022. godine 767 eura, u januaru ove 782 eura, dok je u februaru skočila na 855 eura. S obzirom na to da su nam i iz Ministarstva finansija poslali podatak iz ove kategorije, kada smo tražili iznos prosječne plate u javnom sektoru, onda se može reći da je prosječna plata u javnom sektoru 855 eura. To je za 84 eu ra više u odnosu na pros ječnu platu na nivou države u februaru.
“Traženi podaci koji se odnose na martovske zarade, shodno uvećanju neto plata u javnom sektoru, još uvijek nijesu dostupni”, kazali su iz Ministarstva finansija.
S obzirom na to da će pl ate za mart porasti za još hiljadu zaposlenih u javnom sektoru, to će imati uticaja i na iznos prosječne plate u ovom sektoru i biće još veće od 855 eura, koliko je prosječan iznos u februaru.
Na pitanje da li je dobro za ekonomiju d a zarade u javnom sektoru budu veće od zarada u privatnom sektoru, koji dominantno i finansira plate državnih službenika, odgovorili su da je politika Vlade usmjerena na očuvanje životnog standarda ne samo zaposlenihu javnoj administraciji već i u prosvjeti, zdravstvu, socijalnoj zaštiti, koji su takođe imali niže zarade čak i od državnog prosjeka.
Pitali smo ih i da li će zbog većih zarada u javnom sektoru doći do “poremećaja na tržištu rada”, odnosno do veće tražnje za državnim poslom. Kazal i su d a tradicional no tržište rada karakteriše visoka potražnja za radnim mjestima u javnom sektoru, ali da je u poslednjih nekoliko godina primjetan veći rast novootvorenih radnih mjesta u privatnom sektoru.
Primjera radi, prema zvaničnim podacima Monstata, broj zaposlenih u sektoru, Državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje1, od 2018. do 2022. godine porastao je za 5,4 odsto, dok je ukupna zaposlenost, izuzimajući javnu administraciju, porasla čak 19,3 odsto. Dakle, možemo doći do zaključka da je tokom posljednjih godina, u ambijentu nešto bržeg ekonomskog rasta, izuzev pada u kriznoj 2020. usljed koronavirusa, dominantni broj novostvorenih radnih mjesta kreirao upravo privatni sektor.
U Privrednoj komori (PKCG) smatrajuda je povećanje zarada pozitivna vijest, ukoliko je došlo do povećanja zahvaljujući većoj produktivnosti neke ekonomije, primjene inovacija ili novih tehnoloških rješenja.
“To bi značilo ekonomski napredak odnosno rast i razvoj ekonomije jedne zemlje.Uslučajurastazaradau Crnoj Gori ništa od navedenog nije bilo razlog značajnog povećanja zarada. Zbog toga, drastičan rast budžetske potrošnje, koji obuhvata i zarade, te značajno manji kapitalni budžet, razlog su za brigu o održivosti sistema javnih finansija. Gledano iz ugla privredne zajednice to izvjesno vodi u nove namete privredi, koja treba sve to da finansira odnosno zaradi. Dokaz tome su i česte izmjene zakonskih propisa iz oblasti privrednog prava, te najave novih nameta uspješnim kompanijama poručili”, su iz PKCG.
Oni smatraju da je nesporna potreba da administracija bude efikasnija.
Pitanje je da li stepen efikasnosti zavisi od nivoa zarada ili od uvođenja novih servisa koje bi privreda imala, a koji su prepoznati kao primjeri dobre prakse u EU kazali su iz PKCG.
Istakli su da je i prije povećanja zarada državni sektor bio primamljiviji za posao.
“Dijelom je za to zaslužan način razmišljanja u našem društvu, nasljedstvo jednog bivšeg sistema, (ne)sklonost građana da svoje kompetencije provjere na tržištu radau privatnom sektoru, kao i često zlonamjerno i pogrešno plasirane teze koje prave negativnu percepciju javnosti o tome što znači baviti se biznisom. Kada svemu tome dodamo drastičan rast zaradau administraciji, te nove namete onima koji i te zarade stvaraju, onda se u srednjem i dugom roku mogu očekivati brojni problemi i poremećaji na tržištu rada”, poručili su iz PKCG.
Dan
