Kada je Ukrajina u novembru povratila Herson, Andrij Povod se vratio i zatekao svoju farmu žita u ruševinama. Dva traktora su nestala, većina pšenice je odnijeta a svih 11 objekata u kojima je skladištio žitarice i mašineriju su bombardovane i spaljene.

Farma nosi ožiljke ruskog granatiranja i polja su puna eksplozivnih naprava, ali je manje vidljiva šteta koju je ukrajinska plodna zemlja pretrpjela nakon godinu dana rata ona koju će vjerovatno biti najteže popraviti, piše agencija Rojters.

Naučnici koji su ispitivali uzorke zemlje iz povraćenog regiona Harkova na sjeveroistoku Ukrajine otkrili su da su velike koncentracije toksina poput žive i arsenika iz municije zagadile zemlju.

Koristeći uzorke i satelitske snimke, naučnici u ukrajinskom Institutu za nauku zemljišta i agrohemijska istraživanja procjenjuju da je rat do sada uništio najmanje 10,5 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta širom Ukrajine, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati proslijeđeni Rojtersu.

To je četvrtina poljoprivrednog zemljišta, uključujući i teritoriju koja je još pod okupacijom ruskih snaga, u zemlji koju opisuju kao evropsku žitnicu.

“Za naš region, to je veliki problem. Ne možemo ponovo stvoriti ovako dobro zemljište”, kazao je 27-godišnji Povod šetajući svojom farmom blizu Bilozerke na jugoistoku Ukrajine, oko 10 kilometara od rijeke Dnjepar koja je jedna od linija fronta.

Preko dvadesetak eksperata, uključujući i stručnjake za zemljište, farmere, predstavnike kompanija za preradu žita i analitičare, kazalo je za Rojters da će biti potrebne decenije da se popravi šteta nanijeta evropskoj žitnici – uključujući kontaminiranost, mine i uništenu infrastrukturu – i da će globalni lanci snabdijevanja hranom patiti godinama.

Granatiranje je takođe poremetilo delikatne ekosisteme mikroorganizama koji materijale tla pretvaraju u hranljive materije za usjeve, kao što je azot, dok su tenkovi sabijali zemlju, što otežava cvjetanje, kazali su naučnici. Pojedine oblasti su toliko minirane i fizički transformisane kraterima i rovovima da se, kao i u slučaju ratišta iz Prvog svjetskog rata, možda više nikada neće biti upotrebljivi za poljoprivredu, kazali su pojedini eksperti.

Gubitak plodnosti

Prije rata, Ukrajina je bila bila četvrti najveći izvoznik kukuruza na svijetu i peti najveći prodavac pšenice, i ključni snabdjevač siromašnih država u Africi i Bliskom istoku koji zavise od uvoza žitarica.

Nakon ruske invazije prije godinu dana, globalne cijene žita porasle su nakon zatvaranja crnomorskih luka preko kojih se obično izvozila ukrajinska žetva, što je dovelo do rasta inflacije širom svijeta.

Ratna šteta bi mogla smanjiti ukrajinsku potencijalnu žetvu za 10 do 20 miliona tona godišnje, ili čak i za trećinu u odnosu na predratnu proizvodnju od 60 do 89 miliona tona, kazao je za Rojters direktor Instituta za zemljište Svjatoslav Balijuk.

Drugi faktori su takođe važni za stepen proizvodnje, poput oblasti u kojoj farmeri uzgajaju usjeve, klimatskih promjena, upotrebe đubriva i usvajanja novih poljoprivredenih tehnologija.

Ukrajinsko ministarstvo poljoprivrede je odbilo da za Rojters komentariše zagađenost zemljišta i dugoročnu štetu za poljoprivrednu industriju.

Pored štete za zemljište, ukrajinski poljoprivrednici se muče sa eksplozivnim sredstvima koja se nalaze u poljima, kao i sa uništenim kanalima za navodnjavanje, silosima i lučkim terminalima.

Andrij Vadaturskji, izvršni direktor Nibulona – jednog od najvećih ukrajinskih proizvođača žita – očekuje da samo proces uklanjanja mina traje 30 godina a kazao je da je potrebna hitna finansijska pomoć kako bi ukrajinski poljoprivrednici opstali.

”Danas, imamo problem visokih cije,na ali je hrana dostupna”, kazao je Vadatruskji u razgovoru za Rojters. “Ali sjutra, za godinu dana, ako ne nađemo rješenje možemo doći u situaciju da nemamo hrane”.

Ukrajinska najplodnija zemlja – “černozem” – najviše je pretrpjela, utvrdio je institut. Černozem je bogatiji od drugog zemljišta hranjivim sastojcima kao što su humus, fosfor i azot i zadire duboko, čak do dubine od 1,5 metara.

Balijuk je kazao da ratna šteta može dovesti do alarmantnog gubitka plodnosti.

Povećana toksičnost i smanjeni diverzitet mikroorganizama, na primjer, već su smanjili energiju koju sjeme kukuruza može proizvesti da klija za oko 26%, što je rezultiralo manjim prinosima, rekao je on, pozivajući se na istraživanje Instituta.

Odjeci Prvog svjetskog rata

Radna grupa naučnika za zemljište koju je stvorila ukrajinska vlada procjenjuje da bi uklanjanje svih mina i vraćanje ukrajinskog zemljišta u prvobitno stanje moglo koštati 15 milijardi dolara. Takva vrsta restauracije može se sprovesti za oko tri godine, ili za više od 200 godina u zavisnosti od tipa uništavanja, kazao je Balijuk.

Ako je suditi prema studijama oštećenja zemljišta tokom Prvog svjetskog rata pojedine oblasti se nikada neće oporaviti.

Olovo, koje je ključni sastojak svake municije, ima vrijeme poluraspada od 700 godina ili više, što znači da može biti potrebno toliko vremena da se njegova koncentracija u zemljištu smanji za polovinu. Takvi toksini se mogu toliko akumulirati u biljkama koje tamo rastu i ugroziti ljudsko zdravlje

Američki akademici Džozef Hapi i Randal Šajcel, smislili su izraz “bombturbacija” 2006. godine kako bi opisali uticaj rata na zemljište. Među štetom koju nije moguće vidjeti golim okom je i ona kada proboji bombe u slojevima stijene ili tla promijene dubinu podzemne vode, lišavajući vegetaciju plitkog izvora vode, napisali su oni.

Na nekadašnjem ratištu iz Prvog svjetskog rata u blizini Verdena, u Francuskoj, neka predratna žitna polja i pašnjaci ostali su neobrađeni više od jednog vijeka zbog kratera i neeksplodiranih granata, navodi se u radu Remi de Matos-Mašada i Hapija iz 2008.

Hapi je za Rojters kazao da pojedina zemljišta u Ukrajini, takođe, možda nikada neće biti obradiva usljed kontaminiranosti i topografskih izmjena. U mnogim drugim poljima biće neophodno značajno zasipanje zemljišta radi nivelisanja tla, zajedno sa deminiranjem masovnih razmjera, kazao je on.

Naomi Rintul Hajns, koja predaje nauku o zemljištu i upravljanju životnom sredinom na Kenterberijskom Krajst Čerč univerzitetu, proučavala je kontaminiranost zemljišta iz Prvog svjetskog rata i strahuje da će konflikt u Ukrajini imati slične posljedice, nepopravljivu štetu.

”Od najveće je važnosti da shvatimo koliko je sada loša situacija”, kazala je ona.

Na primjer, olovo ima vrijeme poluraspada od 700 godina ili više, što znači da može biti potrebno toliko vremena da se njegova koncentracija u zemljištu smanji za polovinu. Takvi toksini se mogu toliko akumulirati u biljkama koje tamo rastu i ugroziti ljudsko zdravlje, kazala je Rintul Hajns za Rojters.

Ipak, Prvi svjetski rat je trajao četiri godine, a rat u Ukrajini traje tek godinu dana, ali olovo ostaje ključni sastojak svake moderne municije, istakla je ona.

Izazov deminiranja

Uklanjanje mina i drugih neeksplodiranih sredstava, koje prekrivaju 26 odsto ukrajinskog tla prema podacima vlade, vjerovatno će potrajati decenijama, kazao je Majkl Tire iz odsjeka Stejt departmenta za uklanjanje oružja.

Mljekara Andrija Pastušenka na jugoistoku Ukrajine, gdje takođe uzgaja stočnu hranu i suncokret, puna je kratera i ruskih bunkera.

Mada je Ukrajina u novembru povratila tu oblast, ruske snage redovno granatiraju njegovu farmu preko Dnjepra, praveći nove kratere u njegovim poljima i zasipajući ih eksplozivnim sredstvima, kazao je on.

”Potrebni su mnogi mjeseci da očistimo sve i nastavimo sa radom, moguće čak i godine”, kazao je 39-godišnji Pastušenko.

”Pomoći nema jer smo na prvoj liniji vatre. Niko neće pomoći dok je ovo ratna zona”.

Trenutno se ne sprovode radovi u cilju deminiranja farmi u regionu Hersona zbog ograničenog broja specijalista, kazao je za Rojters Oleksandr Tolokonikov, portparol Regionalne vojne administracije Hersona.

Budući da pomoć nije dostupna, kompanija Nibulon je oformila mali odred posvećen deminiranju njenog zemljišta na jugu Ukrajine, što je proces koji očekuju da potraje decenijama, kazao je zamjenik direktora kompanije Mihailo Rizak.

”To je veoma ozbiljan problem za Nibulon”, kazao je Rizak.

Postoji još jedan dugoročan problem za ukrajinski poljoprivredni sektor, koji je predstavljao 10 odsto od bruto domaćeg proizvoda prije rata. To je šteta nanijeta putevima, željeznici i drugoj infrastrukturi koja se za sada procjenjuje na 35,3 milijarde dolara, saopštila je u oktobru Kijevska škola ekonomije.

”Ljudi misle da čim mir bude postignut, prehrambena kriza će biti riješena”, kazala je Kejtlin Velš, direktorka za globalnu bezbjednost hrane u Centru za strateške i međunarodne studije u Vašingtonu. “U Ukrajini će samo popravka infrastrukture prilično dugo potrajati”.

Farmeri su i u očajnom finansijskom stanju, kazao je Dmitrij Skornjakov, izvršni direktor HarvEast, velike ukrajinske poljoprivredne kompanije.

Mnogi farmeri mogu preživjeti ovu godinu, zahvaljujući prihodima od prošle godine prije rata, kazao je Skornjakov, ali on predviđa da će polovina njih imati ozbiljne probleme ako se konflikt nastavi u 2024. godini.

”Budućnost je mračna u ovom trenutku”.

Izvor: Vijesti.me