Za većinu banaka prošla godina bila je vrlo uspješna, pa i za austrijski Raiffeissen, specifičan po tome što je znatan dio dobiti ostvario u Rusiji. Kako je izvijestila bankarska grupacija RBA, njena prošlogodišnja dobit iznosi 3,62 milijarde eura, a godinu prije bila je dvostuko manja – 1,37 milijardi eura.
Za više od dvije trećine ostvarene dobiti zaslužna je Rusija: banka je ondje zaradila 2,2 milijarde eura, četiri puta više nego 2021. godine.
Obim aktivnosti
Pitanjem kako je RBA “zaglavio” u Rusiji pozabavio se Financial Times, navodeći da je politika Vladimira Putina banci omogućila zgrtanje ogromnog profita, ali ujedno zabranjuje da novac napusti rusku teritoriju.
“Imamo vrlo, vrlo dobre rezultate, ali i ogromne probleme”, izjavio je izvršni direktor Johann Strobl.
Prošle sedmice pojavile su se vijesti da američko Ministarstvo finansija istražuje Raiffeisen zbog ruskog dijela poslovanja. Iako nema sugestija o kršenju pravila, navodi FT, to signalizuje da je banka pod prismotrom regulatora i političara. Mnoge zapade firme i banke nastavile su da posluju u Rusiji, uključujući HSBC, Barclays i Bank of America, ali Raiffeisen se izdvaja veličinom svojih poslovnih aktivnosti. Prema riječima višeg izvršnog direktora banke, sada upravljaju s 40 do 50 odsto svih tokova novca između Rusije i ostatka svijeta.
“Niti jedna druga zapadna banka nije tako duboko ugrađena u ruski finansijski sistem”, rekao je Marcus How, rukovodilac istraživanja bečke konsultantske firme za rizike VE Insight.
Jedno od posebno osjetljivih pitanja je učešće u šemi koju je osmislio Kremlj – da se vojnicima poginulim u borbi automatski oprašta dug.
Banka je, pak, poručila da u potpunosti poštuje sankcije protiv Rusije. Prekinula je odnose s velikim ruskim klijentima, oligarsima i kompanijama, a kreditiranje preduzeća smanjila je za 30 odsto. Ubrzo nakon napada na Ukrajinu, Rusija je uvela zabranu iznošenja kapitala iz zemlje, uključujući isplatu dividende, a firme iz “neprijateljskih” zemalja moraju da imaju odobrenje za bilo kakvu prodaju ruskih podružnica, pri čemu vrijednost posla i uslove određuju ruske vlasti.
Slijepa ulica
Francuska banka Société Générale, na primjer, rano je napustila Rusiju i uz velike gubitke. Neke zapadne kompanije javno priznaju da su u bezizlaznoj situaciji. U RBA navode da su do sada imali samo jedan razgovor o mogućoj prodaji, ali da je to bila “slijepa ulica”. No, nastojeći da umire dioničare, ulagače i štediše, iz banke poručuju da čak i ako otpišu poslovanje u Rusiji, adekvatnost kapitala ostaje im na komotnih 13,5 odsto, znatno iznad minimuma koji zahtijeva regulator.
Tržište automobila i pametnih telefona preuzeli Kinezi
Za stotine svjetskih brendova koji su otišli, Rusi su morali da nađu alternativu, a najveću korist imaju kineski proizvođači.
Prema podacima Counterpoint Researcha, kineski proizvođači pametnih telefona Xiaomi i Realme činili su oko 40 odsto ruskog tržišta prije rata, a sada je to 95 odsto. Samsung i Apple su istovremeno pali sa 53 na tri odsto.
Slična je priča i na ruskim putevima. Pozivajući se na podatke Global Mobilityja, CNN Business navodi da su kineski proizvođači automobila Chery i Great Wall Motor skočili među deset vodećih marki, a njemački BMW i Mercedes nestali su iz te grupe. Iako je tržište palo, prodaja kineskih automobila rasla je sedam odsto. Raste i prodaja domaće Lade, u kojoj je kontrolni paket prodao Renault.
Osim njega, iz Rusije su se povukli i drugi proizvođači automobila, među kojima su Hyundai i Kia.
