Pokretanje proizvodnje u nekadašnjim pogonima Čeličani i Kovačnici nikšićke Željezare neće više biti pod okriljem državne Elektroprivrede (EPCG) koja gazduje tom fabrikom posljednjih osam mjeseci, već će za taj posao tražiti partnera na javnom pozivu, saznaju Vijesti.
Razlog su stroga pravila u vezi sa dodjelom državne pomoći. To je jedan od zaključaka sa sjednice Odbora direktora državne energetske kompanije EPCG održane u srijedu, saznaju Vijesti.
Istovremeno reporteru Vijesti koji je obišao Željezaru dva dana ranije saopšteno je da su svi radnici radno angažovani na raznim poslovima.
Kada je sredinom februara osnovana EPCG Željezara, nakon što je EPCG imovinu bivše fabrike kupila od turske Tosyali grupe – Tosčelik za 20 mil EUR, u osnivački kapital uvršten je iznos novca od 2,15 mil EUR, a od tada je nova firma prihodovala oko milion EUR od prodaje starog željeza i drugih prihoda.
Rashodi na zarade blizu 400 radnika su oko milion EUR. U postupku traženja partnera za pokretanje proizvodnje biće izgubljeno dodatno vrijeme. Prema biznis planu Željezare pokretanje proizvodnje je bilo planirano za septembar ove godine.
– Na sjednici je razmatrana dokumentacija Agencije za zaštitu konkurencije (AZK), koja je donijela rješenje po kome se ne može dati 6,5 miliona za pokretanje proizvodnje u Čeličani dok se ne utvrdi da li je kupovina Željezare za 20 miliona bila u skadu sa Zakonom o dodjeli državne pomoći. Odbor direktora je odlučio da napravi diskontinuitet od onoga što je radio bivši vlasnik Željezare Tosčelik, a to je proizvodnja u pogonima fabrike uz državne subvencije. Dakle nema nikakve pomoći od države, odnosno, EPCG kao vlasnika – ispričao je izvor Vijesti iz državne energetske kompanije.
Sljedeći potez koji će praviti Odbor EPCG, kako navodi izvor Vijesti, je da se traži privatni partner koji će pokrenuti proizvodnju u Kovačnici i Čeličani.
– Partner može biti iz inostranstva – privatnik ili neka državna kompanija – kazao je izvor Vijesti, dodajući da je Odbor saglasan sa stavom AZK, ali da je Agencija trebalo da bude malo brža u svojim odlukama.
Od kada je prije osam mjeseci Elektroprivreda preuzela imovinu bivše Željezare uposleno je 380 radnika, pokrenuta je proizvodnja u pogonima konstrukcije i PVC bravarije, izgrađena je prva solarna elektrana na krovu koja čeka puštanje u rad, proradio je restoran, nekoliko hala je izdato u zakup, ali za pokretanje nekadašnje osnovne djelatnosti proizvodnje čelika potrebno je 6,5 mil EUR i integrisana dozvola.
Vijesti su u utorak obišle fabriku sa menadžmentom i tada je saopšteno da su svi radnici sada angažovani i da zarađuju platu. Još se sređuje fabrički krug, a radnici su pokazali fotografije kako je nekad bilo, rastinje, korov i trenutnu situaciju na terenu.
Na zgradi koja će, kada se završi rekonstrukcija, biti upravna zgrada kompanije Solari, zaposleni postavljaju pvc stolariju, koju su sami napravili. U tri radionice, mehaničkoj, elektro i konstruktivnoj angažovano je oko 70 radnika. Objašnjavaju da rade na izradi konstrukcija za postavljanje solarnih panela na zemlji. Pokazuju prostor gdje će biti urađena solarna elektrana na zemlji, ali i 65 tona kutija materijala koje režu i farbaju, a uradili su, kažu, i šablon za konstrukcije. Na krovu postavljaju panele, a tu je i nekoliko zakupaca. Očekuju da ih uskoro bude više, ali nadaju se i da će početi sa preradom čelika – sami ili uz pomoć partnera. Uostalom, kako rekoše, Željezara je nekako nezamisliva bez čelika, a oni i dalje vjeruju da pored nove, mogu da se vrate i osnovnoj djelatnosti.
Predsjednik Odbora direktora Željezare, Maksim Vučinić za Vijesti je kazao da su Agenciji za zaštitu životne sredine poslali dio dokumentacije za dobijanje integrisane dozvole.
– Radni timovi u Željezari su pripremili kompletnu dokumentaciju u skladu sa važećim procedurama i Zakonom o industrijskim emisijama, i dio dokumentacije je poslat na uvid i odobrenje Agenciji za zaštitu životne sredine. Na tu dokumentaciju je neophodno dobiti saglasnost Agencije, kako bi se pristupilo daljoj proceduri i podnošenju ostatka dokumentacije – kazao je Vučinić.
Na pitanje gdje je izlaz iz situacije u vezi sa pitanjem državne pomoći koje je otvoreno kod AZK, Vučinić je istakao da je ključna regulativa na koju se Crna Gora obavezala kroz proces evropskih integracija i da se Vlada i sve relevantne institucije moraju uključiti u rješavanje problema.
