Zapadni Balkan neće tako skoro blizu toliko željenoj EU. Ako u sljedećoj deceniji, što je najoptimističniji scenario, neka od država formalno i uđe u Uniju, trebaće joj 50 ili 60 godina da dostigne njen životni standard. Čini se da to važi i za Srbiju i za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, nezavisno od pojedinačnog puta integracija svake države zasebno, ako je vjerovati britanskom Ministarstvu vanjskih poslova.
Najcrnji scenario
Izvještaj o standardu u regionu izašao je prije Summita EU-Zapadni Balkan održanog prije desetak dana u Londonu, no srpski mediji tek su ga ovih dana iščitali s većom pažnjom. Politika i Blic izdvajaju tako navod da je perspektiva ovih šest država u vezi članstva u EU sumorna, prije svega zbog stagniranja ekonomije, stalnih bilateralnih sporova i etničkih sukoba.
“Ove prognoze su i realne, ali nisu jedine. Prema analizi Svjetske banke optimistična je prognoza da ćemo (dobro) kao građani EU živjeti za 40 godina, ili tek za 200, što je najgori scenario”, prenosi stav nekih srpskih stručnjaka Politika.
S druge strane, Blic citira Marka Savkovića iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost, koji, istinabog, ne procjenjuje kad bi zemlja mogla u EU (kaže da neće proći decenija), ali tvrdi da će ulazak zavisiti ne od volje Brisela, nego od glavnih država same EU, onima najmoćnijima.
Možemo i za 25 godina
“Francuska i Njemačka nemaju zajednički stav o proširenju, no mi imamo perspektivu da u 2025. budemo spremni za ulazak u EU i Vlada bi se trebala držati toga roka. Provođenje reformi koje se traže su u interesu našeg razvoja”, misli Savković.
Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije i bivši ministar za privredu i privatizaciju za Blic kaže da ima prostora za više optimizma.
“Samo ako država poduzme određene korake. Da bi države Zapadnog Balkana brže dostigle prosječni standard EU, neophodno je da godišnje imaju stopu rasta od oko 5%. Tad bismo mogli bi za manje od 25 godina stići EU standard. A za to trebaju investicije. Kod nas je nivo investicija 18% BDP-a, a potrebno je da budu najmanje 23%”, misli Vlahović.
Britanci u svom dokumentu zapažaju kako je Zapadni Balkan opterećen isprepletenim problemima, koji su se i pogoršali, a lokalne elite žele održati “status quo”.
Govoreći o želji građana EU za eurointegrisanjem, izvještaj završava da se 49% građana apsolutno protivi ulasku novih država, dok prijem zemalja Zapadnog Balkana podržava 39% Evropljana.
Poslovni.hr
