Veliki broj ljudi svakog dana odlazi na posao sa željom da pruži sve od sebe i uspješno obavi sve radne zadatke. Stalna potreba za besprijekornim rezultatima stvara strah od neuspjeha. Mučni osjećaj se pretvara u anksioznost koja uništava ljepotu svakodnevnog života, ali rješenje postoji.
Neimenovani psihoterapeut se svakodnevno susreće s ljudima koji su zbog želje za konstantnim napretkom na poslu pali u psihičku krizu, a za Business insider otkriva kako prepoznati i pobijediti strah od neuspjeha, prenosi portal Mojdoktor.me
“Klijenti koji dolaze u moju ordinaciju otkrivaju svoja najdublja osjećanja. O ovim problemima ne razgovaraju s roditeljima, supružnicima i najboljim prijateljima. Čak ni sami ne prepoznaju strahove koji ih muče sve do trenutka kada počnu razgovarati sa mnom”, objašnjava psihoterapeut i dodaje da postoji mnogo razloga zbog kojih najveći strahovi čovjeka ostaju u dubini duše.
“Iskreni su zato što znaju da sam profesionalac, pa neću otkriti njihove tajne. Neki od njih se ‘otvaraju’, jer osjećaju olakšanje. Bez obzira kakvi ih motivi tjeraju na iskrenost, jedna nesigurnost svima je zajednička, a to je strah da nisu dovoljno dobri u poslu”, navodi psihoterapeut.
Kako se manifestuje?
Malo ko prepoznaje nesigurnost kod drugih osoba, jer su ljudi opsjednuti strahovima. Promatranje okoline stvara pogrešan utisak da osobe koje srećemo pucaju od samopouzdanja. Ustvari, svaki čovjek ima unikatni mehanizam za maskiranje vlastite nesigurnosti.
“Umjesto da otvoreno razgovaramo o strahu od neuspjeha, trud i energiju trošimo na građenje slike neustrašive osobe koja sve drži pod kontrolom”, navodi psihoterapeut i otkriva osobine koje upućuju da se radi o spomenutom strahu:
Perfekcionizam
Žele dokazati svoju nepogrešivost. Potajno se nadaju da će, ako izbjegnu sukob, dobiti potvrdu od kolektiva za vrhunski rad i zalaganje. Takvo priznanje im pomaže vratiti samopoštovanje. Koliko god se trudili u stvaranju savršenstva, nisu sigurni da čine prave stvari.
Ekstremni napor i rad iznad granica mogućnosti
Pojedini ljudi vjeruju da će teškim radom dokazati svima da su vrijedni položaja na kojem se nalaze. Prekovremeni rad, pokušaji da se nadmaše rezultati kolega i ostvarivanje vrhunskih ciljeva na svim životnim poljima ukazuju da se radi o osobi koja se želi stalno dokazivati svijetu.
Vlastito sputavanje
Nezadovoljni ljudi osjećaju napetost i kada stvari idu dobro. Da bi se riješili pritiska, namjerno sebi otežavaju situaciju. Na primjer, odustaju od plana prehrane ili troše više novca od planiranog. To je zapravo logičan slijed okolnosti, jer uništavanje dobrog života pokazuje kako se zapravo osjećaju.
Samokažnjavanje
Nekada se izražava kao samodisciplina – kada neko odbija da unese malo zabave u svoj život, jer osjeća da nije zaslužio radost.
Nedostatak motiva
Osobe koje ne vjeruju u veliki uspjeh nemaju mnogo ambicija. Izbjegavaju izazove, jer misle da će svakako doživjeti propast.
Laskanje
Ljudi koji su nesigurni u vlastitoj koži imaju potrebu stalno dobivati pohvale, posebno od svojih nadređenih. Koliko god pohvala dobili, uvijek su nezadovoljni svojim realnim učinkom. Izlaziti ususret svima takođe donosi više štete nego koristi.
Kako pobijediti strahove?
“Prvi korak je prepoznavanje problema. Utisak o vlastitoj bezvrijednosti može biti lažan. Kada jednom shvatite da niste dovoljno dobri, stalno ćete tražiti dokaze koji to potvrđuju. Pogrešno vjerujete da je svaka greška, odbijanje ili neuspjeh dokaz da niste na potrebnom nivou. Ako učinite nešto sjajno, pokušaćete to predstaviti kao splet sretnih okolnosti ili kao doprinos drugih ljudi”, objašnjava psihoterapeut.
Dakle, svako ko osjeća nesigurnost, trebao bi dokazati sebi da je vrijedan uspjeha. Korisno je bilježiti i najmanji detalj koji govori u vašu korist. Svako na poslu sreće dobre ljude koji ga vole, a u isto vrijeme radi stvari koje drugima teže polaze za rukom.
“Napravite listu razloga koji govore da ste zaista dobri u svom poslu i čitajte je kad god sumnjate u sebe”, objašnjava psihoterapeut.
Idući korak pobjeđivanja straha od neuspjeha je dokazivanje da ste dovoljno dobri i nekoj specifičnoj osobi. Pojedinci još uvijek nose rane iz djetinjstva ili mladosti koje ubijaju vjeru u sebe.
“Trebali bi se ponašati kao samouvjerene osobe vrijedne poštovanja, a to će im pomoći konačno da spoznaju svoje kvalitete”, objašnjava stručnjak.
