Nejednakost između bogatih i siromašnih nije “samo” u novcu. U jednom eseju koji je objavljen u stručnom magazinu “Plos Biology” navodi se da mikrobiomi u našim tijelima, neophodni za naše zdravlje i dugovječnost, nisu jednaki.

U tom tekstu se dodaje da je pristup zdravim mikrobima povezan sa socijalnim i ekonomskim nejednakostima.

Tim koji predvodi Suzan Išak, docent sa Univerziteta u Mejnu i stručnjak za životinjske mikrobiome, opisuje primjere osjetljivosti ljudskog mikrobioma na razlike u zdravstvenoj zaštiti, ishrani i bezbjednim ekološkim standardima. Ta “nejednakost mikrobioma”, kako je esej nazvan, postavlja pitanje da li zdrav mikrobiom treba da bude “pravo” ili “zakonska obaveza” da vlade istraju u ime ljudi da drže nadzor nad njihovim zdravljem.

“Ishrana i vaš životni stil mogu da imaju dramatične uticaje na mikrobe crijeva”, rekla je Suzan Išak, prenosi Sputnik.

“Ako čak nemate pristup kvalitetnoj ishrani, možda ćete trpjeti posljedice da nemate te korisne mikrobe”, dodala je ona.

“Praznine” u zdravlju mikroba mogu da se pojave i prije nego što se osoba rodi, jer se neki od najvažnijih mikroba podstiču u materici i na njih utiče majčin pristup zdravoj hrani kao i nivo stresa koji se može pojačati ekonomskim nejednakostima, prenosi Sputnik.

Dostupnost porodiljskog odsustva ili socijalna podrška takođe utiču na količinu vremena koje nove majke mogu da posvete dojenju svojih beba – što je kritični faktor u uspostavljanju zdravog mikrobioma.

Prema istraživanju, populacija koja ima pristup kvalitetnoj ishrani imaće bolje rezultate fizičkog i mentalnog zdravlja od onih koja to ne čine, a to se odražava na mikrobnom nivou crijeva. Na mikrobe utiče i mjesto u kom živimo i na kojem radimo, blizina zelenih površina, zagađenje…