Banka Slovenije odlučila je u slovenačkim bankama da suzbije potrošačke kredite koji posljednjih godina rastu po stopi većoj od 10 posto.
“Želimo da spriječimo pretjerano kreditiranje i pretjerano zaduživanje”, naglasio je Primož Dolenc, viceguverner Banke Slovenije za RTV Slovenije napominjući da se ekonomski rast usporava.
“Banke odobravaju zajmove s previsokim troškovima servisiranja duga u odnosu na prihode dužnika, a prosječna ročnost zajmova se produžava”, upozorio je Dolenc.
Prema Banci Slovenije, rast stambenih zajmova stabilizovao se od 2017. na oko 5 posto godišnje, što je, prema riječima viceguvernera, normalan rast. Drugačije je sa potrošačkim kreditima koji, prema nalazima slovenačke centralne banke, već nekoliko godina rastu više od deset posto godišnje a nakon 2018. godine trend produženja ročnosti do 12 godina je ojačan, iako je upotreba dobara za koje je potrošački kredit upotrijebljen, puno kraći. Što znači da potrošači i dalje otplaćuju kredite za elektroničke uređaje, vozila, telefone… kada ih više ne koriste.
U avgustu ove godine rast potrošačkih zajmova iznosio je 11,7 posto na godišnjem nivou, s obimom od 2,9 milijardi eura. Prosječni iznos potrošačkog kredita povećan je za 2.000 eura i iznosi 8.000 eura.
Zbog naglog rasta potrošačkih kredita, Banka Slovenije odlučila je da uvede dvije mjere, koje su univerzalne za sve banke i štedionice u Sloveniji. Obavezujuća mjera biće odnos godišnjeg troška otplate duga prema godišnjem neto dohotku zajmoprimca, koji ne smije biti veći od 50 posto za one s primanjima do dvostruke bruto minimalne plate i 67 posto za dio dohotka primalaca kredita koji prelazi dvostruku minimalnu platu, prenosi Indikator.ba.
Ročnost potrošačkih zajmova biće ograničena na sedam godina. Što se tiče stambenih kredita, bankama ostaje preporuka da odnos iznosa kredita i vrijednosti stambene nekretnine kojom je zajam osiguran ne prelazi 80 posto.
U zavisnosti od banaka, Banka Slovenije dopustiće određena odstupanja. Za potrošačke zajmove do 15 posto iznosa novoodobrenih kredita, rok dospijeća ne bi smio biti veći od 10 godina.
