Centralna banka će predložiti Vladi da se rok važenja Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju produži za godinu dana, najavljeno je nakon sastanka guvernera Radoja Žugića sa glavnim izvršnim direktorima svih komercijalnih banaka u Crnoj Gori.
Novi direktor sektora za kontrolu banaka Dejan Vujačić precizirao je da su na jučerašnji dan, na osnovu pomenutog zakona, restrukturirani ugovori ukupne vrijednosti 21,6 miliona eura, od čega milion otpada na ugovore građana (fizičkih lica).
“U fazi zaključenja ugovora o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju sa bankama su ugovori vrijedni 4,6 miliona eura”, naveo je Vujačić.
Guverner Radoje Žugić naglasio je da se produženje roka trajanja zakona traži upravo zbog sektora stanovništva.
Guverner je kazao da je lani zabiježen značajan oporavak bankarskog sektora, ilustrujući taj stav podacima da su depoziti na godišnjem nivou porasli 13,8 odsto, a da su kamatne stope na odobrene kredite na istorijskom minimumu od 6,81 odsto.
“Očekujemo da se trend smanjenja kamatnih stopa nastavi i u narednom periodu. Rast depozita pokazuje povratak povjerenja u bankarski sistem, koji je relativno stabilan i siguran iako smo imali manje ranjivosti koje smo popravili u prethodnoj godini. Imali smo i pad učešća loših kredita u kreditnom portfoliu banaka, što je takođe značajno jer je ovaj problem dugo opterećivao bankarski sektor”, istakao je Žugić.
Zakon o doborovoljnom finansijskom restrukturiranju je na snazi od 2015. godine i njegova primjena je bila ograničena na dvije godine.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Esad Zaimović kazao je da dijeli zadovoljstvo ostvarenim rezultatima u 2017. , ističući da je najvažnije što su sanirane ranjivosti.
“Što se tiče kamatnih stopa, iako se njihovo kretanje ne može do kraja prognozirati trudimo se da cijene naših usluga prilagodimo ekonomskom ambijentu i kupovnoj moći naših građana”, rekao je Zaimović.
Zaimović: Postoji zakonski osnov za naplatu naknade za obradu kredita
Guverner Žugić je, odgovarajući na novinarsko pitanje, kazao da prema saznanjima Centralne banke nije bilo slučajeva dvostruke naplate troškova za obradu kredita.
“Troškovi obrade kredita ukalkulisani su u efektivnoj kamatnoj stopi koje banke nude”, pojasnio je Žugić.
Zaimović je naglasio da banke imaju zakonski osnov za naplatu naknade za obradu kredita i da su svi, uključujući i klijente, upoznati sa tom činjenicom i obavezom da se ta naknada mora platiti.
“To je praksa svih banaka u regionu i EU. Može se diskutovati o visini te naknade. Sve banke postupaju po zakonima koji su važeći u Crnoj Gori. Bankarski ombudsman je doveo u zabludu javnost izjavom da banke dvaput naplaćuju tu naknadu”, kazao je on.
Zaimović je podvukao da se naknade za obradu kredita neće smanjivati na osnovu objavljenih tekstova u medijima, već da na njihovu visinu može utcati promjena uslova na tržištu.
Analitika
