Tom Corley, finansijski planer i autor knjiga o navikama bogataša, objavio je svoju petogodišnju studiju “Navike bogatih” koju je pokrenuo još 2004. godine, a koja ima za cilj da objasni kako najbogatiji na svijetu razmišljaju o svom novcu.
Corley kaže kako svaki od 225 milionera koje je intervjuisao spada u jednu od četiri kategorije:
Štediše-ulagači – bez obzira na svakodnevni posao, štednja i ulaganje su dio njihove dnevne rutine. Stalno razmišljaju o pametnim načinima povećanja svog bogatstva.
Penjači u firmi – penjači rade za veliku firmu i posvećuju sve svoje vrijeme i energiju u uspon na korporativnoj ljestvici sve dok ne dođu do višeg izvršnog položaja — s veoma visokom platom.
Virtuozi – među najboljima su u onome što rade i visoko su plaćeni za svoje znanje i stručnost. Formalno obrazovanje, kao što su više diplome (npr. iz prava ili medicine), obično su preduslov.
Sanjari – svi pojedinci u ovoj grupi tragaju za svojim snom, poput pokretanja vlastitog posla, želje da budu uspješni glumci ili muzičari. Sanjari vole svoj posao, a njihova strast se ogleda na njihovim bankovnim računima.
Put štediša-ulagač zahtijeva najmanje rizika, barem u poređenju s težnjom za preduzetničkim snom ili umjetničkom strašću. Ali 88 odsto milionera koje je Corley intervjuisao reklo je da je štednja ključna za njihov dugoročni finansijski uspjeh. Prosječnom milionerru u ovoj studiji trebalo je između 12 i 32 godine da akumulira neto vrijednost od tri do sedam miliona dolara.
Evo njihove tri najčešće navike koje svako može da usvoji:
Štedjeli su 20 odsto neto plate
Svaki štediša-ulagač u studiji stalno je štedio 20 ili više odsto od svake svoje neto plate. Mnogi su to postigli automatskim povlačenja fiksnog postotka. Obično je 10 odsto odlazilo na penzione račune koje je uplaćivao poslodavac, a ostalih 10 odsto automatski se usmjeravalo na zasebni štedni račun.
Jednom mjesečno, štediše-ulagači bi prebacivali svojih akumuliranih 10 odsto mjesečne ušteđevine na investicioni račun. Čak i ako je 20 odsto u ovom trenutku previše, dosljedno ušteda sa manjim postotkom može da pomogne da ispunite svoje finansijske ciljeve za budućnost.
Redovno su ulagali dio svoje ušteđevine
Budući da su štediše-ulagači dosljedno ulagali svoju ušteđevinu, njihov novac se vremenom povećavao. Kad su počeli, kamate nisu bile značajne, ali nakon 10 godina počeli su gomilati značajno bogatstvo. Približavajući se posljednjim godinama radnog vijeka, bogatstvo štediša-ulagača naraslo je na prosječnih 3,3 miliona dolara.
Milioneri koji su pokrenuli posao nisu imali mogućnost da ulože svoju ušteđevinu, posebno u ranim fazama ostvarenja svojih snova. Bez obzira na ušteđevinu koju su imali, korištena je kao obrtni kapital kako bi se finansirao njihov san. Međutim, kada je većina tih peduzetnika postigla uspjeh u obliku raspoloživog novčanog toka, odmah su se okrenuli i počeli da ulažu svoju zaradu.
Bili su izrazito štedljivi
Jedan od zajedničkih imenilaca za one koji su sami stekli milione bila je štedljivost. Za milionere je štedljivost počela onog trenutka kada su primili svoju prvu platu. Za preduzetnike, počelo je onog trenutka kada je njihov san stvorio dovoljno novčanog toka da im omogući štednju i ulaganje.
A biti štedljiv zahtijeva tri stvari: svijest – biti svjestan kako trošite svoj novac, koncentrisanje na kvalitet – trošite svoj novac na kvalitetne proizvode i usluge, i povoljna kupovina – potrošite najmanji mogući iznos kupovinom po najnižoj cijeni.
“Štedljivost sama po sebi neće vas učiniti bogatim. To je samo jedan dio slagalice ‘Navika bogatih’, a ima ih mnogo. Ali to će vam omogućiti da uštedite veću količinu novca. A što više imate ušteđevine, to više novca možete uložiti”, objasnio je Corley.
N1 info
