“Inicijativa “Otvoreni Balkan” je ideja koju treba sagledati sa više aspekata. Kada je u pitanju biznis, ekonomija i benefiti za građane, oni bi se ogledali kroz brži protok ljudi, roba i usluga. To bi smanjilo različite formalnosti i vrijeme čekanja na granicama i samim tim imalo multiplikativni efekat i značaj za privredu, ali i građane kroz kvalitetniju uslugu i servis. Sa druge strane, imate različite kritike među kojima i to da bi pojednostavljivanje režima na granicama uticalo na sistem kontrole”, kazao je u intervjuu za naš portal ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.

On je dodao da vjeruje da će Vlada, za koju je primarni interes evropski put države, sagledati ovo pitanje na najbolji način i odrediti se prema njemu na zadovoljstvo građana i privrede.

Kako ocjenjujete crnogorsku ekonomiju u godini za nama?

U prošloj godini crnogorska ekonomija je, prema brojnim pokazateljima, zabilježila odlične rezultate. Podsjetiću da smo u drugom kvartalu imali najveći rast bruto društvenog proizvoda u Evropi od 12.7%, a u trećem 3.2%, što je i dalje iznad evropskog prosjeka. Ukupan izvoz robe za 11 mjeseci iznosio je 623.5 miliona eura, gotovo 65% više u odnosu na 2021. Do novembra, ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je 932 miliona eura, što je rast od 37.5% odnosu na 2021. ili 66.5% ako govorimo o neto prilivu (663.5 miliona eura). Stopa nezaposlenosti u trećem kvartalu iznosila je 13%, i najniža je od kada se vrše mjerenja.

Kada je u pitanju turizam, u poređenju sa rekordnom 2019. godinom, bilježi se ostvarenje od 90% kada su u pitanju dolasci turista i ostvarenje od 91,2% kada je riječ o realizovanim noćenjima. Sve to, prema podacima Centralne banke, zaključno sa trećim kvartalom generisalo je 916 miiliona eura prihoda od turizma, a više puta sam rekao da očekujem da će ukupan prihod za prošlu godinu preći milijardu eura.

Vjerujem da su ovo rezultati za zadovoljstvo, posebno u jednoj kriznoj i ekonomski turbulentnoj godini kakva je ona za nama.

BDP Crne Gore u trećem kvartalu zabilježio je rast 3,2 odsto. Da li očekujete da će se pozitivan trend nastaviti i kakva nas ekonomska klima očekuje u 2023. godini?

Sa projekcijama za ovu godinu trebamo biti optimistični ali i oprezni. Dobri rezultati u 2022. daju nam osnovu da očekujemo dalji oporavak i rast ekonomije, ali nažalost, ne zavisi sve od nas. Globalna kretanja su takva da će se neki negativni trendovi nastaviti i u 2023. Ipak, kao odgovorna Vlada, preduzimamo sve potrebne korake da se uhvatimo ukoštac sa svim izazovima i zaštitimo životni standard građana. Vjerujem da je i usvajanje budžeta za ovu godinu vrijednog 2.8 milijardi dobar, realan i održiv oslonac za sve ono što nas očekuje.

Projekcije ukazuju da bi se inflacija na kraju ove godine mogla kretati u rasponu od 13,3% do 16,6%. Rast cijena je očigledan a kupovna moć građana je smanjena. Na koji način Vlada planira da ublaži efekte inflacije na građane?

Kao što znate, Vlada je tokom prošle godine pažljivo pratila rast cijena, posebno osnovnih životnih namirnica i energenata. Podsjetiću vas da je Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, na čijem sam čelu, ograničilo marže na brašno, šećer, ulje i so, što je dalo rezultate. Takođe, ograničili smo cijenu peleta, dok je Ministarstvo finansija smanjilo akcize na gorivo. Uspjeli smo i da cijena struje ostane na istom nivou ove godine. Dakle, Vlada itekako prati šta se dešava i reaguje kako bi građani što manje osjetili posljedice globalnih ekonomskih šokova. Inflacija je problem sa kojim se danas suočava cijela planeta, pa i Crna Gora. Nastavićemo da koristimo mehanizme koji su nam na raspolaganju kako bi ublažili njene efekte, ali u isto vrijeme radimo i na novim politikama koje će pomoći građanima i privredi.

Koliko novca je izdvojeno tokom 2022. godine za različite programe podrške malim i srednjim preduzećima, koja predstavljaju srž crnogorske ekonomije? Da li su i kolika sredstva planirana za narednu godinu?

Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma opredijelilo je prošle godine 5.2 miliona eura kroz tri programa podrške preduzetništvu: za unaprjeđenje konkurentnosti privrede, razvoj prerađivačke industrije, razvoj zanatstva i veoma smo zadovoljni odzivom i rezultatima. Ovaj paket predvidio je uvećan procenat bespovratne podrške za privredne subjekte koji posluju u manje razvijenim opštinama, sa akcentom na sjeverni region. Takođe, u saradnji sa Evropskom Unijom objavljeni su pozivi za bespovratna sredstva kroz dvije sjajne grant šeme- Unaprjeđenje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća kroz podršku ženskom i preduzetništvu mladih (300.000 EUR) i Podrška implementaciji Strategije pametne specijalizacije (S3) kroz projekte (900.000 EUR).

Za ovu godinu planirano je novih 6.1 milion eura podrške preduzetništvu kroz ranije pomenute tri linije. Opredijeljeni smo da pomognemo razvoj privrede i trudimo se da izdvojena sredstva rastu iz godine u godinu.

Kakav je Vaš stav o inicijativi Otvoreni Balkan? Da li bi ona mogla da marginalizuje neke prijeko potrebne kontrole, poput kvaliteta hrane koja se uvozi?

Inicijativa “Otvoreni Balkan” je ideja koju treba sagledati sa više aspekata. Kada je u pitanju biznis, ekonomija i benefiti za građane, oni bi se ogledali kroz brži protok ljudi, roba i usluga. To bi smanjilo različite formalnosti i vrijeme čekanja na granicama i samim tim imalo multiplikativni efekat i značaj za privredu, ali i građane kroz kvalitetniju uslugu i servis. Sa druge strane, imate različite kritike među kojima i to da bi pojednostavljivanje režima na granicama uticalo na sistem kontrole.

Vjerujem da će Vlada, za koju je primarni interes evropski put države, sagledati ovo pitanje na najbolji način i odrediti se prema njemu na zadovoljstvo građana i privrede.

Na koji način će se smanjiti uvozna zavisnost Crne Gore za namirnice? Da li smatrate da bi bilo opravdano uvesti uvozne kvote na određene proizvode, poput gazirane i negazirane vode?

Kada je u pitanju spoljnotrgovinski deficit i uvozna zavisnost države, dobra vijest je da se oni ipak smanjuju i da je u 2022. pokrivenost uvoza izvozom iznosila 19.2%, što je najveća vrijednost u posljednjih 9 godina. Ipak, zbog nedovoljne proizvodnje kao i same veličine i strukture tržišta uvozna zavisnost, posebno u dijelu prehrambenih proizvoda, problem je sa kojim se Crna Gora suočava godinama. U vremenu ekonomske krize izazvane ratom u Ukrajini, a ranije pandemijom korona virusa više nego ikada pokazala se važnost oslanjanja na sopstvenu proizvodnju. U tom segmentu posebnu ulogu imaju ministarstvo kojim rukovodim, kao i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Investiciono razvojni fond. Mi, sa našim programima pomoći privredi, resor poljoprivrede sa cijelim setom podsticaja u okviru agrobudžeta i brojne kreditne linije IRF-a, samo su neke od mjera koje država sprovodi samostalno ili u saradnji sa partnerima da bi podržala domaće proizvođače. Veća proizvodnja hrane od posebnog je značaja i zbog uvezivanja sa turizmom, koji uz sektor ugostiteljskih usluga čini trećinu bruto društvenog proizvoda države. Nisam za uvođenje uvoznih kvota koje ste pomenuli jer smatram da one neće riješiti suštinski problem. Rješenje je u jednom: da iskoristimo potencijale, proizvodimo svoju hranu, vratimo se poljoprivredi a mi ćemo kao država učiniti sve da stvorimo uslove i omogućimo proizvođačima da se to isplati i vrjednuje.

Na koji način će hotelski kapaciteti koji se grade na sjeveru Crne Gore, prevashodno u Kolašinu, promijeniti sliku Crne Gore kao turističke destinacije? Sa tim u vezi: Da li smatrate da treba produžiti Program ekonomskog državljanstva nakon 31. decembra ove godine?

Sjever Crne Gore danas je jedno veliko gradilište i zbog toga sam zaista srećan. Ovaj region ima ozbiljan potencijal rasta i konkurencije primorskom u narednim godinama, o čemu govori i podatak da se, kada govorimo o projektu ekonomskog državljanstva, 8 od ukupno 12 projekata sa razvojne liste nalazi na sjeveru (8 u Kolašinu, jedan na Žabljaku). Vrijednost tih investicija projektovana je na 113,8 miliona eura, a plan da se stavljanjem u funkciju hotela ukupnih kapaciteta preko hiljadu smještajnih jedinica stvore pretpostavke za otvaranje blizu 800 novih radnih mjesta. Mislim da ne moram govoriti šta to znači u kontekstu razvoja turizma i ekonomije u ovim opštinama, samim tim i državi.

Što se tiče programa ekonomskog državljanstva, on je istekao 31. decembra a kao što ste upoznati, Vlada je nedavno donijela odluku o formiranju Koordinacionog tijela za analizu tog programa sa ciljem praćenja njegove realizacije i efekata.

Program je Crnoj Gori donio brojne finansijske benefite i u ovom trenutku analizira se mogućnost modela nastavka tog programa. Crna Gora kao država kandidat u procesu pristupanja Evropskoj Uniji uzima u obzir i nedostatke na koje u kontinuitetu ukazuje Evropska komisija i svoje odluke u tom smislu baziraće na najboljem interesu države.

Crna Gora kao dominantno turistička destinacija velikim dijelom zavisi i od dobre avio povezanosti. Sa tim u vezi: Kakva je budućnost nacionalnog avioprevoznika Air Montenegro?

Za Crnu Goru kao avio- destinaciju strateški je važno da ima bolju avio- dostupnost. Nažalost, Air Montenegro ne raspolaže dovoljnim brojem aviona koji bi garantovao veću povezanost države sa drugim destinacijama, i u narednom periodu mislim da moramo da radimo na tome da definišemo jasno šta ćemo sa našom avio- kompanijom. Moje mišljenje je da Crnoj Gori treba nacionalna avio- kompanija i da treba raditi na povećanju broja aviona kako tokom čitave godine bili povezani sa što više destinacija širom svijeta. Vjerujem da su za Air Montenegro zanimljiva tržišta zapadna Evropa, Skandinavija, Izrael koji je ove godine pokazao veliko interesovanje ali i Egipat, Saudijska Arabija i druge zemlje Bliskog istoka.

Da li smatrate da Aerodromi Crne Gore treba da ostanu u državnom vlasništvu ili ih treba dati pod koncesiju? Da li sa investitorima postoje konkretni pregovori po ovom pitanju?

Više puta sam govorio na ovu temu i iznosio moj lični stav: da su Crnoj Gori kao avio- destinaciji potrebni kvalitetniji, bolji, savremeniji i veći aerodromi. Zato vjerujem da ih treba dati u koncesiju nekome ko će znati da upravlja njima na kvalitetan način i ko će nam otvoriti nove destinacije. Ukoliko se nađe ozbiljan operater koji će garantovati kvalitet usluge, servis, razvoj Aerodroma na pravi način, zašto da ne? O interesovanju i pregovorima, nadležna adresa je Ministarstvo kapitalnih investicija koje je odgovorno za tu kompaniju.