Cijene energenata i inflatorna očekivanja uveliko će diktirati stanje evropske ekonomije u prvom kvartalu sljedeće godine.
Sektori potrošnje energije, ovdje je prije svega riječ o sektoru industrije, trpjeće najveći dio negativne dinamike skupljih energenata, koji se neće u cijelosti prenijeti na kupce. Industrijski sektor biće više pogođen nego ostatak privrede.
Najvjerovatnije možemo očekivati blažu recesiju u Evropi u prvoj polovini godine, a blaži oporavak u drugoj polovini godine. Ciljane zalihe prirodnog gasa u Evropi rano su dostignute, odnosno Evropa ih je postigla aktivnom kupovinom LNG-a (tečnog gasa) na globalnom tržištu i manjom potrošnjom, pri čemu veliku ulogu igra topliji početak zime.
Ukratko, Evropa je do sada uspjela da smanji potrošnju gasa, ali to nije imalo većeg utjecaja na ekonomsku aktivnost. Ili barem ne tako loše kao što su bila očekivanja prije nekoliko mjeseci. Pritom energetski miks nije svuda tako snažno zavisan od prirodnog gasa kao što je to, na primjer, u Njemačkoj.
Evropska ekonomija u prvom tromjesečju 2023. mogla bi da tri uglavnom zbog skupljih energenata i viših kamata, dok će oporavak u drugoj polovini godine biti podstaknut uglavnom potrošnjom domaćinstava, koja će u sljedeća dva tromjesečja biti lošija zbog inflatornih očekivanja i lošije lične potrošnje. U drugoj polovini godine u Evropi očekujemo usporavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata. Pritom možemo očekivati da će Evropska centralna banka (ECB) početkom sljedeće godine najvjerovatnije prestati da podiže kamatne stope, barem privremeno.
Uz očekivano popuštanje inflacije u drugoj polovini iduće godine, ključ oporavka biće snaga tržišta rada koje će, uz poboljšana inflatornih očekivanja, omogućiti poboljšanu potrošnju domaćinstava u drugoj polovini 2023. Privatne investicije blago će rasti iduće godine, oslabljene višim kamatama, biće veliki podsticaj javnoj potrošnji i EU-projektima sljedeće generacije (NGEU – instrument oporavka Evropske unije).
Konačno, fiskalna politika nastaviće da pruža dovoljnu podršku u eurozoni, ali može se očekivati da će se fokus u idućoj godini prebaciti na fiskalnu održivost, što će biti vrlo važno za zaduženije zemlje poput Italije.
Izvor: SEEbiz/Marko Majić
