O ličnoj produktivnosti i ono što neke ljude čini produktivnijima od drugih možemo učiti i čitati svakodnevno. Istraživanje koje je prošle godine proveo Harvard Business School u svrhu procjenjivanja vlastite produktivnosti – produktivnost je definisalo kao svakodnevne navike ljudi te se fokusiralo na sedam navika. Navike podrazumijevaju razvijanje dnevnih rutina, planiranje rasporeda, snalaženje s porukama, obavljanje većeg obima posla, vođenje učinkovitih sastanaka, poboljšanje komunikacijskih vještina te na kraju delegiranje zadataka drugima.

Uprkos ograničenjima koje je istraživanje imalo rezultati su ipak dali koristan uvid u važnost produktivnih navika i izazova s kojima se suočavaju profesionalci.

Tu su se izdvojila tri opšta uzorka. Prvo, prekovremeni rad ne znači nužno i veću osobnu produktivnost. Ključ za ostvarenje većeg broja vaših prioriteta svakog dana je raditi pametnije, a ne duže. Drugo, staž i godine bili su u visokoj korelaciji s produktivnošću – naime, stariji radnici (godištem i stažom) bilježili su više ocjene u produktivnosti od njihovih mlađih kolega. Treće, ukupni rezultati produktivnosti muških i ženskih stručnjaka bili su gotovo isti, međutim postojale su razlike između polova u određenim navikama koje poboljšavaju produktivnost.

Takođe, otkrili su kako su stručnjaci s najvišim rezultatima produktivnosti imali tendenciju da dobro uklope slične navike. Svoj su rad planirali na temelju prioriteta i djelovali su prema tome kako bi ostvarili određeni cilj. Razvijali su učinkovite tehnike za upravljanjem velikim brojem informacija i zadataka te su imali razumijevanja za svoje kolege organizujući kratke sastanke, davajući jasne zadatke i ostvarujući odgovornu komunikaciju.

Stoga, ako želite biti produktivniji trebali biste razviti nekolicinu tačno određenih navika.

Kao prvo, planirajte svoj rad u zavisnosti od vaših prioriteta i tada djelujte s određenim ciljem.

• Noć prije pregledajte svoj dnevni raspored kako biste mogli naglasiti svoje prioritete. Pored svake obveze u kalendaru zabilježite i svoje ciljeve.
• Pošaljite unaprijed detaljni plan svim učesnicima prije svakog sastanka
• Kada ulazite u veće projekte skicirajte si preliminarne zaključke što je prije moguće
• Prije čitanja bilo kojeg dužeg štiva odredite koja je njegova svrha
• Prije pisanja nečeg dužeg, sastavite nacrt logičkim redoslijedom koji će pomoći da vaše pisanje ostane na pravom putu.

Drugo, razvijte učinkovite tehnike za upravljanjem većom količinom informacija i zadataka.

• Odredite svakodnevne obveze, kao što je odjevna kombinacija za posao ili ručak koji ćete ponijeti i tako stvorite rutinu kako ne biste trošili vrijeme na razmišljanje o njima
• Ostavite vrijeme u svom dnevnom rasporedu za rješavanje hitnih slučajeva i neplaniranih događaja
• Provjeravajte svoje mobilne uređaje nekoliko puta u satu, a ne svako nekoliko minuta
• Dajte drugima posao koji ne doprinosi vašim prioritetima
• Velike projekte podijelite na manje cjeline i nakon svake riješene cjeline se nagradite

Treće, shvatite potrebe vaših kolega za jasnim uputama, kratkim sastancima i jasnom komunikacijom.

• Ograničite vrijeme bilo kojeg sastanka na 90 minuta, a po mogućnosti i manje. Završite svaki sastanak navodeći sljedeće korake i odgovornosti koje ih očekuju.
• Odmah odgovorite na poruke ljudi koji su vam važni
• Kako biste privukli pažnju svojih kolega recite sve u tek nekoliko crtica nego da čitate veliki broj stranica pripremljenog teksta
• Uspostavite jasne ciljeve i metrike uspjeha za bilo koji timski rad
• Da biste poboljšali performanse svog tima, definišite određene procedure kako biste smanjili mogućnost pogreške svojih zaposlenih.