Većinski akcionari Atlas banke uputili su pismo premijeru Dušku Markoviću, ministru finansija Darku Radunoviću, guverneru Centralne banke Radoju Žugiću i privremenoj upravnici Atlas banke Tanji Terić, predlažući model za prevazilaženje stanja nastalog nakon uvođenja privremene uprave u Atlas banci.
“Kako se približava istek roka za dokapitalizaciju banke od strane lica koja nisu akcionari banke, a koliko vidimo nema naznaka niti potvrda da postoje takva zainteresovana lica, smatramo da se prostor za rješavanje situacije u banci suzio. Smatramo da je naša dužnost, kao većinskih akcionara banke, da učinimo sve što je u našoj moći da se na najbolji i najpovoljniji način sanira trenutno stanje u banci, te da se omogući njeno dalje poslovanje. Prije svega u cilju zaštite deponenata i klijenata banke, očuvanja radnih mjesta zaposlenih u banci, ali i u cilju postizanja najboljeg i najcjelishodnijeg rješenja sa pozitivnim ishodom i uticajem na cjelokupan finansijski sistem i budžet države Crne Gore. Smatramo da je to moguće“, stoji u pismu.
Podsjećaju da je 19. februara prvi dopis sa istim ciljem poslat, ali da odgovora nije bilo ni sa jedne adrese.
“Obraćamo se još jednom takođe iz razloga što je rješavanje pitanja Atlas banke značajno pitanje i za poreske obveznike, a ne samo za CBCG, te može imati značajne efekte na javne finansije Crne Gore. Kao akcionari Atlas banke ne bježimo od toga da je potrebno izvršiti određenu dokapatalizaciju, ali smatramo da je potrebno izvršiti i druge aktivnosti u cilju dostizanja, nadamo se, zajedničkog cilja”, navode oni.
Spremni su, kažu, da u najkraćem roku, radi ozdravljenja banke, daju dodatno obezbjeđivanje potraživanja banaka sa imovinom Atlas Grupe u okvirnoj vrijednosti od 25 miliona eura, čime bi kapitalna adekvatnost i solventnost povećala za najmanje 10 miliona eura, te na taj način obezbijedilo povećanje obračunskog kapitala.
“Spremni smo na dodatnu dokapitalizacija u iznosu koji bi bio naknadno definisan kroz detaljne analize, što bi dovelo do daljeg rasta kalkulativnog iznosa kapitala na preko 10 odsto posmatrano kroz koeficijent solventnosti, a sa profitom koji bi bio ostvaren u narednih 12 mjeseci i više“, ističe se u pismu.
Dodaje se da akcionari iskazuju spremnost na snižavanje troškova poslovanja za najmanje 25 odsto, uključujući zarade zaposlenih i ostale operativne troškove, te da u slučaju da Vlada i Ministarstvo finansija, rukovodeći se već iskazanom namjerom za poravnanjem za bolnicu Meljine, prihvate sporazumno poravnanje, krediti dvije banke prema ovoj bolnici bi mogli da budu preuzeti od strane Države Crne Gore.
“Time bi adekvatnost kapitala banke bila izmijenjena u pozitivnom smjeru za značajan iznos. Sredstva od poravnanja za Meljine bi mogla biti takođe usmjerena na dalju dokapitalizaciju banke”, navode akcionari.
Akcionari predlažu sastanak pravno-finansijskih timova obje strane, uz prisustvo predstavnika Ministarstva finansija, kao zainteresovane strane sa aspekata budućih mogućih budžetskih rashoda.
“S druge strane spremni smo da razmotrimo naša postupanja pred sudovima u smislu parnica i tužbi koje smo pokrenuli, a u cilju smirivanja tenzija i omogućavanja daljih razgovora”, ističu akcionari.
Prema njihovim riječima, plan rada budućih zajedničkih timova bi bio analiza stanja, definisanje najboljih mogućih scenarija i modela budućeg ozdravljenja i jasno definisanje parametara potrebnih za takve aktivnosti, kontakt sa najznačajnijim povjeriocima i uvažavanje njihovih prijedloga i stavova u smislu daljeg rada banke…
“Timovi bi razmotrili pravne modele i moguće posljedice uticaja deponenata, klijenata i malih akcionara u pogledu poslovanja banke, kao i definisali izlaznu strategiju iz postupka privremene uprave radi minimiziranja negativnih efekata i očuvanja poslovanja u približnom obimu, kao i prije uvođenja privremene uprave“, stoji u pismu.
Ocjenjuje se da za ovakav postupak postoje i zakonske pretpostavke i dovoljno vremena, ako obje strane ulože maksimalne napore.
“Uzimajući sve prethodno u obzir predlažemo još jednom da Centralna banka, a polazeći od prije svega interesa deponenata i povjerilaca banke, te od interesa održanja cjelokupnog bankarskog i finansijskog sistema Crne Gore, prihvati prijedlog akcionara banke, u formi kako je to predloženo ili da da eventualne svoje prijedloge, koji bi bili
predmet daljeg razmatranja“, zaključuje se u pismu.
