Države u regionu posljednjih godina modernizuju svoje auto-puteve, kako bi boljim transportnim vezama poboljšali protok ljudi i robe. Investicije u saobraćajnu mrežu mjere se u milijardama eura, a standardi pri izgradnji auto-puteva su na evropskom nivou.

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Hrvatske za Biznis.rs kažu da je ukupna mreža auto-puteva u toj zemlji posljednjeg dana 2021. godine iznosila 1.313,40 km i da tri kompanije rukovode ovim saobraćajnicama: Hrvatske autoceste d.o.o. (HAC), u 100 odsto državnom vlasništvu upravljaju auto-putevima A1, A3, A4, A5, A6, A7, A10, A11 i mostom Krk, zatim BINA-ISTRA d.d. putem koncesijskog ugovora upravlja takozvanim Istarskim ipsilonom, odnosno, auto-putevima A8 i A9, i Auto-cesta Zagreb – Macelj d.o.o, putem koncesijskog ugovora upravlja auto-putem A2.

„Od 1995. do 2021. godine u auto-puteve u Republici Hrvatskoj uloženo je ukupno oko 8,6 milijardi eura, od čega se najveći dio odnosi na ulaganja u nove deonice (najviše HAC), a manji dio u izgrađene, odnosno postojeće dionice auto-puteva“, navode iz ministarstva.

Kako ističu, jedan od prioriteta Vlade Hrvatske u smislu saobraćajne infrastrukture je završetak Koridora 5C. Naime, ovaj koridor trebalo bi da obezbijedi bolju saobraćajnu povezanost istočne Hrvatske, te su Hrvatske autoceste pokrenule aktivnosti za nastavak izgradnje neizgrađenog dijela tog koridora.

Navedeno se odnosi na završetak 17,5 km auto-puta na poludeonici Beli Manastir-Halasica (izgrađeni su poddionica Most Halasica-Most Drava, Most Drava i Most Drava-Osijek, ukupne dužine 7,1 km), a puštanje u saobraćaj očekuje se ove godine. U jesen prošle godine otvoren je i most Svilaj, čime je nadomještena nedostajuća veza na tom koridoru, pravcu Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče, te je nakon toga u punu saobraćajnu funkciju stavljeno ukupno 59 km auto-puta na 5C koridoru“, objašnjavaju iz ministarstva i dodaju da preostaje izgradnja još pet kilometara auto-puta do granice sa Mađarskom (A5, Granica Mađarske–Beli Manastir), za šta se trenutno radi projektna dokumentacija, a očekuju da bi 2024. godine Hrvatska trebalo da ima potpuno završenih 88,6 km tog koridora kroz svoju teritoriju.

Osim radova na završetku Koridora 5C, iz hrvatskog ministarstva kažu da je HAC započeo i radove na završetku auto-puta A11 Zagreb-Sisak (petlja Lekenik), dionice od 11 kilometara koja će povezati ova dva grada. Vrijednost investicije je 360 miliona kuna (oko 48 miliona eura), a završetak ovog projekta kojim će se revitalizovati taj kraj, koji je nažalost pogođen i zemljotresom, očekuje se u 2024. godini.

Trenutno se u Hrvatskoj gradi nekoliko saobraćajnih petlji koje bi trebalo da budu puštene u rad tokom 2023. godine.

U toku je i jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata koji se odvija na Istarskom ipsilonu (A8), a riječ je o izgradnji druge cijevi tunela Učka (5,63 kilometara), kao dio projekta Dopuna na puni profil dionica Vranja – Tunel Učka (portal Kvarner), vrijednosti oko 200 miliona eura. U okviru ovog projekta koji izvodi Bina-Istra biće izgrađeno osam kilometara dionice. Navedenim projektom, čiji je završetak planiran u 2024. godini, značajno će se povećati bezbjednost na ovoj dionici, skratiti vrijeme putovanja od Istre do Zagreba i biće bolja povezanost sa ostatkom Hrvatske, navode iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Hrvatske.

Sjeverna Makedonija počinje najveći infrastrukturni projekat u istoriji zemlje

Vlada Republike Sjeverne Makedonije snažno je posvećena realizaciji svoje transportne strategije kroz izgradnju i rekonstrukciju putne mreže širom zemlje, kažu za Biznis.rs iz makedonskog Ministarstva transporta i veza.

„Tokom proteklih pet godina preko Odjeljenja za saobraćaj uloženo je više od milijardu eura u izgradnju i rekonstrukciju putne mreže od 1.000 kilometara. Kroz Republiku Sjevernu Makedoniju prolaze dva panevropska koridora – 8 i 10, i od strateškog su značaja za unaprjeđenje drumskog saobraćaja, povećanje bezbjednosti i regionalne povezanosti. Stoga je fokus vlade na ovim koridorima“, navodi se u izjavi.

Kada je u pitanju Koridor 10, cijela njegova trasa rekonstruisana je na nivou savremenog evropskog auto-puta, od čega je dionica Demir Kapija-Smokvica potpuno nova.

„Na ovom koridoru postavljena je elektronska naplata putarine, kao i sistem nadzora na dijelu auto-puta. Jedan od projekata na kojem trenutno radimo je Inteligentni transportni sistem koji obuhvata informacione sisteme i povećanje bezbjednosti cijelog Koridora 10. U zapadnom dijelu Koridora 8 u izgradnji je dionica auto-puta Kičevo-Ohrid, investicija od 600 miliona eura, a dionica Bukojčani-Kičevo vrijedna je 130 miliona eura. Do kraja godine očekujemo potpisivanje ugovora za izgradnju dionica Kafasan-Struga-Trebenište, Kičevo-Gostivar i Gostivar-Tetovo, ova investicija je procijenjena na nekoliko stotina miliona eura“, objašnjavaju iz ministarstva i dodaju da se u istočnom dijelu Koridora 8 aktivno radi na dva brza puta vrijedna preko 60 miliona eura, čime će se zaokružiti ulaganja u moderne i bezbjedne putne pravce na ovoj saobraćajnici.

Takođe, u okviru Koridora 8 ranije je završena izgradnja auto-puta od Skoplja do Štipa vrijednog oko 180 miliona eura, a kada je u pitanju ruta 6 evropske TENT mreže trenutno se gradi auto-put Skoplje-Blace, i u ovu investiciju je uloženo oko 200 miliona eura.

Uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi kapitalni projekti se realizuju kontinuirano i u pojedinim djelovima uz minimalno produženje dogovorenih rokova, ističu iz makedonskog ministarstva.

„Sredstva za izgradnju auto-puteva i brzih puteva su već obezbijeđena i sa finansijske tačke gledišta nema problema. Na dionici auto-puta Kičevo-Ohrid rok za izgradnju je kraj 2023. godine, a dinamika radova je dobra. Što se tiče auto-puta Skoplje-Blace, aktivnosti na prvoj dionici su u toku. Ima novih klizišta, ali se kontinuirano otklanjaju nepredviđeni uslovi. Što se tiče druge dionice ovog auto-puta, projekat će se nastaviti do kraja godine, a već sljedeće očekujemo raspisivanje međunarodnog javnog poziva za izbor izvođača radova. Na dionici brzih puteva oni se realizuju željenom dinamikom i građevinski radovi se odvijaju bez problema na terenu“, kažu naši sagovornici.

Planovi Vlade Severne Makedonije i nadležnog ministarstva u narednoj godini su, osim očekivanog raspisivanja javnog poziva za završetak Koridora 8, i izgradnja brzih puteva koji će povezati ovu zemlju sa susjedima Bugarskom i Grčkom, kao i rekonstrukcija oštećenih djelova Koridora 10.

„Osim saobraćajne infrastrukture ove godine počinjemo najveći projekat u istoriji nezavisne Makedonije, a to je izgradnja željezničke pruge Koridora 8. Potreba za završetkom i modernizacijom putne mreže u cijeloj zemlji je suštinska i ključna, posebno sada u ovim vremenima svjetske krize, jer je građevinarstvo motor privrede i treba ga održavati dobrom stanju. Pored toga, omogućava privredni rast i razvoj, kao i integraciju u evropski transportni sektor, što je primarni cilj našeg članstva u transportnoj zajednici“, ističu iz Ministarstva transporta i veza Sjeverne Makedonije.

Crna Gora otvorila prvi auto-put nakon sedam godina gradnje

Prvi auto-put u Crnoj Gori od Podgorice (Smokovac) do Kolašina (Mateševo), dužine 41 kilometar, otvoren je 13. jula ove godine, nakon sedam godina gradnje. Prvobitno je bilo planirano da radovi traju četiri godine. Ovaj auto-put je specifičan po tome što je prvi koji povezuje Crnu Goru sa Srbijom i dio je planiranog puta Bar-Boljare (granica sa Srbijom).

Na izgrađenoj trasi nalazi se 20 mostova čija je ukupna dužina 6,09 kilometara, zatim 16 dvocijevnih tunela ukupne dužine 17,74 kilometra, a otvorena trasa je projektovana na dužini od oko 17,17 kilometara.

Kada je u pitanju bezbjednost ovog auto-puta, u saopštenju koje su prenijeli mediji, navodi se da postoji vrhunski telekomunikacioni centar u koji stiže slika sa 560 kamera, koje imaju mogućnost automatske detekcije incidenata.

Auto-put se proteže na različitim nadmorskim visinama pa tako sa 63 metra kod Smokovca dolazi do iznad 1.100 metara. Putarina za dionicu auto-puta Bar-Boljare iznosi 3,5 eura za putnička motorna vozila, 1,5 euro za motore i 17 eura za autobuse i kamione, u zavisnosti od kategorije.

Auto-put je gradila kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC), a izgradnja je počela 2015. godine. Prvobitni rok za završetak radova bio je 11. maj 2019. godine. Tri crnogorske vlade su se promijenile od kada je počela gradnja, dok je rok pomjeran čak pet puta.

Država je od kineske EXIM banke pozajmila 944 miliona dolara na 20 godina, sa kamatom od dva odsto i uz grejs period od šest godina za izgradnju ove dionice. Vlada je početkom jula prošle godine napravila „hedžing aranžman“ sa evropskim i američkim bankama čime je, kako tvrde, smanjena kamatna stopa i ostvarena ušteda od osam miliona eura godišnje.

Izvor: Biznis.rs