Nedostatak sirovina, rast cijenau maloprodaji i sveukupna kriza koju je izazvala inflacijau Crnoj Gori, mogla je biti izbjegnuta da se ranije vodilo više računa o domaćoj proizvodnji, kazao je u razgovoru za Dan predsjednik Udruženja zanatskih pekara Svetozar Radonjić.
“Imamo toliko neobrađenog zemljišta, a mi smo agrarna država. Umjesto da smo se svih ovih godina okreunli domaćim proizvođačima a ne uvozu iz dru gih zemalja, danas ne bismo osjetili krizuu ovoj mjeri. Treba zaorati prvu brazdu, treba političarima objasniti da bez domaće proizvodnje nema boljitka našoj državi”, kazao je Radonjić.
On ističe da smo se kao država davno odrekli proizvodnje pšenice i kukuruza, a to su proizvodi koji su u Crnoj Gori i te kako uspijevali.
“Nedostaje nam jasna agrarna politika. Nema je, niko ne zastupa prava seljakau Parlamentu. Niko se ne okreće na ljude koji svojim trudom i radom privređuju i hrane narod. Žitarice se u Crnoj Gori slabo uzgajaju, a one su osnov za proizvodnju strateške namirnice, to jest hleba. Zbog toga smo preplavljeni uvozom iz drugih država, a situacija na globalnom nivoudiktirarast cijena koji se onda prenosi i kod nas. Ci jena hleba za sada se drži, ali je i ona previsoka. Ne smije se dozvoliti da ponovo ode visoko”, poručio je Radonjić.
On je istakao i da je ogroman problem što veliki broj uvezenih proizvoda u suštini nema neki kvalitet.
Uvozni proizvodi su daleko lošiji i vrlo upitnog kvaliteta. Naročito smo preplavljeni raznim vrstama brašna, koje dolaze ko zna odakle, a još su i skupe. Kada sve to uzmete u obzir shvatite zašto u Crnoj Gori cijene proizvoda rastu, a kvalitet opada. Sve u svemu, mora se zaštititi domaća proizvodnja, a najbolji način je da se ograniči proizvodnja uvoznih proizvoda, na oko 30 odsto na pijacama i radnjama, što bi povećalo prodaju domaćih proizvoda navodi Radonjić.
Radonjić ističe i da je budućnost crnogorske poljoprivrede u udruživanju sa turističkim poslenicima.
“Crna Gora može da se bavi proizvodnjom ljekovitog i začinskog bilja, može da unaprijedi proizvodnju vina i drugih alkoholnih pića. Takođe, proizvodnja voća i povrća mora biti na većem nivou, a kako smo se orjentisali na turizam moramo uraditi sve kako bi domaću proizvodnju uz lijepu prirodu prikazali turistima koji kod nas dolaze”, kazao je Radonjić.
On je poručio i da kada bismo se okrenuli domaćoj proizvodnji bili bismo u prilici da ne zavisimo od uvoza i raspoloženja dru gih, već bi sami mogli da zadovoljimo osnovne potrebe stanovništva, a onda viškove mi izvozili njima.
Nastavljen rast cijena kukuruza i pšenice
Cijene kukuruza na Produktnoj berzi u Novom Sadu bile su u rasponu od 34,30 do 34,50 dinara po kilogramu bez PDV-a. Ukoliko se uporedi sa prethodnom godinom u ovom periodu, cijena kukuruza je viša za oko 35 odsto. Bolji vremenski uslovi dozvoliće intenzivniju žetvu, te se u narednom periodu očekuje veća ponuda kukuruza ovogodišnjeg roda.
Krajem sedmice zabilježena je veća potražnja pšenice u odnosu na ponudu. U zavisnosti od parametara kvaliteta, ugovori za pšenicu zaključeni su od 38,30 do 42 dinara po kilogramu bez PDV-a. Nedjeljni ponder iznosi 42,94dinara po kilogramu sa PDV-om, što je rast od 0,55 odsto.
Izvor: Dan
