Približno polovina američkih ekonomista misli da će ekonomija SAD-a ući u recesiju do kraja sljedeće godine, a tri četvrtine je ubijeđeno da je taj pad neizbježan počev od kraja 2021. godine, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja Nacionalnog udruženja za poslovnu ekonomiju (NABE).
Samo 10 odsto njih predviđa početak recesije već ove godine. S druge strane, 11 procenata ispitanika smatra da će američka ekonomija izbjeći recesiju do 2021, prenosi agencija AP.
Privredna ekspanzija je u SAD-u počela u junu 2009. godine, kada je zvanično završena Velika recesija. Ukoliko takav trend potraje i posle juna ove godine, biće to najduži period rasta. U poređenju s drugim periodima, sadašnji rast je umjereniji, sa prosečnom godišnjom stopom malo iznad 2,0 posto.
Međutim, mnogi ekonomisti kažu da je upravo ta skromnija dinamika doprinijela produžetku ekspanzije, djelimično i držanjem inflacije pod kontrolom.
Ekonomisti NABE-a podržavaju politiku kamatnih stopa Federalnih rezervi, pri čemu gotovo tri četvrtine njih Fedove odluke ocjenjuje kao „ispravne”.
Nakon što su prošle godine četiri puta povećale kamatne stope, Federalne rezerve i njihov predsjednik, Džerom Pauel, najavili su da će ove godine biti „strpljivi” s kamatama – što za većinu analitičara znači da podizanja stopa neće biti bar nekoliko mjeseci.
Istraživanje NABE-a pokazalo je da 39 odsto ekonomista predviđa jedno, a 26 procenata očekuje dva povećanja kamate ove godine. Investitori, pak, procjenjuju da Fed ove godine uopšte neće povećavati referentnu kamatu.
Što se tiče drugih oblasti, ekonomisti su bili podijeljeni oko toga kako treba rješavati sve veći budžetski deficiti države, pri čemu oko 50 odsto njih prednost daje povećanju poreza, a druga polovina favorizuje ograničavanje potrošnje.
Među onima koji su za potencijalno podizanje poreza, 50 procenata zagovara veću poresku stopu na eneregiju ili na ugljenik, a 48 odsto podržava povećanje poreza za fizička ili pravna lica.
Povodom predloga nove članice Predstavničkog doma, Aleksandrije Okasio-Kortez, iz Demokratske stranke u Njujorku, da se poveća poreska stopa za jako bigate ljude na 70 procenata, 42 odsto ispitanika je izjavilo da bi to imalo neto negativan efekat.
Nasuprot tome, 17 odsto smatra da bi to donijelo korist ekonomiji, dok je 33 posto anketiranih ocijenilo da bi efekat mogao da bude negativan ili pozitivan u zavisnosti od toga kako bi poreski prihodi bili korišćeni.
Više od 90 procenata ekonomista NABE-a kaže da će povećane tarife, koje je administracija predsjednika Donalda Trampa uvela u trgovinskim konfliktima s Kinom i drugim zemljama, usporiti ekonomski rast ove godine. Njihove procjene se kreću od toga da će rast biti smanjen za četvrtinu procentnog poena pa do jednog procentnog poena ili više, prenosi agencija AP.
