Banka Slovenije promijenila je makrobonjuitetna ograničenja za kreditiranje stanovništva i dala bankama veću slobodu u procjeni kome odobravaju kredite. S druge strane, banke će od iduće godine morati da povećati rezervni kapital.
Banke u Sloveniji od sada mogu da kreditiraju i one kupce koji nakon uplate mjesečne rate na računu imaju manje od propisanog iznosa, odnosno 76 odsto bruto minimalne plate plus iznos za izdržavane članove porodice. Banke mogu da dopuste ove izuzetke za najviše deset odsto svojih transakcija.
Od ograničenja kreditiranja stanovništva izuzeti su ugovori o kreditiranju stambenih nekretnina, u potpunosti osigurani državnim garancijama. To se konkretno odnosi na Zakon o stambenim grancijama za mlade koji je stupio na snagu početkom maja, kao i na sve kasnije programe s državnim garancijama.
Od sada je preporučeni odsto između iznosa kredita i vrijednosti stambene nekretnine koja se daje u zalog za drugu ili svaku sljedeću nekretninu niži za 10 postotnih bodova i iznosi 70 odsto. Za one dužnike koji prvi put rješavaju stambeno pitanje i dalje važi preporuka da taj odnos ne prelazi 80 odsto.
Alternativni način izračuna kreditne sposobnosti odnosi se na osobe koje posluju kao samostalni preduzetnici s normiranim troškovima, a zahtjev za kredit podnose kao potrošači. Do sada se dohotkom moglo smatrati do 20 odsto prihoda od djelatnosti, umanjenih za poreze i doprinose, ali od sada banka može da procijeni prihode na osnovu stvarnih prihoda i rashoda iz finansijskih izvještaja, umanjenih za poreze i doprinose.
Promijenjen je i način obračuna kvote za bankarska izuzeća. To se izračunava na osnovu transakcija koje su u skladu s obavezujućim makrobonitetnim ograničenjima i odobrene su u prethodnom tromjesečju, a ne više u tekućem tromjesečju. Time se pojednostavljuje korištenje izuzeća, jer će banke na početku tromjesečja moći da zna iznos dopuštenih izuzeća koja može odobriti u sljedeća tri mjeseca.
“Svrha promjene makrobonitetnih ograničenja za kreditiranje stanovništva je bolja dostupnost kredita fizičkim licima i riješvanje rizika koji proizlaze iz tržišta nekretnina. Rizici koji proizlaze iz ovog tržišta i ublažavanje ograničenja kreditiranja se rješavaju uvođenjem sektorskog zaštitnog sloja rizika sistema”, rekli su prilikom najave promjena početkom maja, pojasnili su u centralnoj banci.
Kako bi povećale otpornost banaka na rastuće rizike, banke će od iduće godine morati dio kapitala koji već dobrovoljno imaju da pretvore u obavezni kapital. Za to nijedna banka neće trebati dokapitalizaciju. Procjenjuje se da će dodatni kapitalni zahtjevi iz ovog dijela iznositi oko 10 odsto dobiti banaka u 2021. godini, te da banke na taj način neće imati problema sa formiranjem bafera.
Izvor: SEEbiz
