Cijene akija na Wall Street-u u ponedjeljak su pale, jer je ulagače zabrinuo neočekivani pad kineskog izvoza, što ukazuje na oštrije nego što se očekivalo usporavanje rasta druge po veličini svjetske ekonomije.
Dow Jones je oslabio 0,36 odsto na 23.909 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,53 odsto na 2.582 boda, a Nasdaq indeks 0,94 odsto na 6.905 bodova, prenosi SEEbiz.
Oprez ulagača posljedica je izvještaja prema kojem je kineski uvoz u decembru pao 7,6 odsto u odnosu na isti mjesec godinu prije, dok je izvoz skliznuo 4,4 odsto. To su znatno slabiji podaci nego što se očekivalo, s obzirom da su analitičari procjenjivali da je uvoz porastao pet odsto, a izvoz tri odsto.
Najveći pad kineskog izvoza u posljednje dvije godine ojačao je strahovanja ulagača da je trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine snažno pritisnuo kinesku ekonomiju, čiji se rast već ionako posljednjih godina usporavao.
Kineske vlasti su prošle godine uvele niz mjera za podsticanje rasta, od ubrzanja investicija u infrastrukturu do smanjenja obveznih rezervi banaka kako bi mogle više da kreditiraju građane i kompanije, ali trgovinski sukob sa SAD-om ostavio je dublje ožiljke nego što se očekivalo.
Pod najvećim su se pritiskom jučer našle dionice proizvođača čipova koji dobar dio svojih prihoda ostvaruju na kineskom tržištu. U tom sektoru su cijene dionica u prosjeku pale 1,6 ossto, a znatno je, 0,9 odsto, oslabio i tehnološki sektor.
U ponedjeljak je počela sezona objavljivanja poslovnih rezultata američkih kompanija za posljednji prošlogodišnji kvartal, a s obzirom na niz upozorenja iz kompanija, očekuje se sporiji rast zarada nego u prethodnim tromjesečjima, kada su rasle više od 20 odsto na godišnjem nivou.
Analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom kvartalu porasle 14,3 odsto u odnosu na isti period 2017. godine.
Sezona kvartalnih rezultata počela je u pozitivnom tonu, jer je Citigroup objavio podatke o većoj zaradi nego što se očekivalo, pa je cijena dionice te banke skočila četiri odsto. Ulagače, međutim, zabrinjava i blokada rada dijela američkih državnih službi, koja je ušla u 24. dan, što je najduža takva blokada u istoriji SAD-a.
To je posljedica neslaganja između Kongresa i predsjednika SAD-a, Donalda Trumpa, u vezi saveznog budžeta. Trump insistira na 5,7 milijardi USD za izgradnju zida na granici s Meksikom, dok Demokratska stranka to ne želi da odobri.
Ulagači su suzdržani i zbog toga što bi u utorak britanski parlament trebalo da glasa o Brexitu, a vrlo je neizvjesno kakva će biti odluka.
Na oprez ulagača ukazuje ispodprosječni obim trgovanja. Na američkim berzama vlasnika je zamijenilo 6,8 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obim u posljednjih 20 dana iznosio 8,8 milijardi.
I na evropskim berzama cijene dionica su u ponedjeljak pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,91 odsto na 6.855 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,29 odsto, na 10.855 bodova, a pariski CAC 0,39 odsto na 4.762 boda.
