Crnogorska ekonomija krenula je putem oporavka, ocijenila je dekanica Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis Univerziteta Donja Gorica Maja Drakić-Grgur. Ona je gostujući u emisiji „Takulin” Gradske televizije kazala da Crna Gora ima najveću stopu inflacije od svih zemalja regiona. Mišljenja je da su našoj zemlji potrebne robne rezerve.
Pred crnogorskom ekonomijom su, smatra, veliki izazovi.
„Tokom prethodne dvije godine suočavali smo se sa izazovima sa kojima su se sukobile sve svjetske ekonomije. Vjerujem da se nakon ovog perioda imunizacije možemo nadati da neće biti ponovnog talasa pandemije i da Crna Gora može krenuti ka putu oporavka”, kazala je Drakić-Grgur.
Ruski i ukrajinski turisti imali su 20 odsto udjela u prošlogodišnjoj turističkoj sezoni. Iako je postojala bojazan da će turistička sezona zbog rata u Ukrajini biti loša, ipak, kako kaže, možemo biti optimistični.
Najveća stopa inflacije u regionu
Smatra da uzroci inflacije ne sežu samo od kovid krize, niti od krize koja je izazvana agresijom Rusije na Ukrajinu, već kako smatra, od posljednje finansijske krize koja je uzdrmala svijet 2008. godine. Ističe da je neophodno da ekonomisti bolje razmisle o uzrocima inflacije.
„U cilju smanjivanja efekata krize 2008. godine, krenulo se sa inflatornom monetarnom politikom. Do sada nije bilo inflatornih kretanja u velikoj mjeri, upravo jer je kriza usporavala ekonomske aktivnosti i brzina opticaja novca nije bila na nivou na kom je bila prije krize. Međutim, čim je 2021. godine imunizacija dala rezultate i ekonomija krenula da se vraća u tokove prije krize, došlo je do inflatornih kretanja”, kazala je Drakić-Grgur.
U Crnoj Gori je u martu zabilježena najveća stopa inflacije u regionu – 3,4 odsto, dok u Bosni i Hercegovini inflacija iznosi 2,8 odsto.
„Podaci su od marta, ali situacija je slična i u aprilu. Crna Gora ima dolarizovanu ekonomiju i po prirodi stvari ne može da utiče svojom monetarnom politikom, jer je nema“, dodaje Drakić-Grgur.
„Evropa sad“ povećala stopu inflacije
Dekanica napominje da jedan od principa ekonomije podrazumijeva da efekte ekonomskih odluka ne možemo da predvidimo na osnovu toga što će se desiti sjutra, već na bazi dugoročnih posljedica.
„Program „Evropa sad“ primjenjuje se već peti mjesec. Pitanje je šta se dešava na duži rok. Riječ je o administrativnim mjerama koje su imale određeni cilj, ali pitanje je da li ćemo u budućnosti živjeti u neželjenim efektima tih ekonomskih odluka. Sigurna sam da je jedan od neželjenih efekata i rast inflacije“, smatra Drakić Grgur.
Potrebne robne rezerve
Problem robnih rezervi se, prema njenim riječima, može riješiti kroz javno-privatna partnerstva.
„U saradnji sa kompanijama koje inače trguju proizvodima koje čine robne rezerve, možete učiniti da država ima koristi, jer će imati zalihe veće od onih koje su potrebne. Sa druge strane, privatna kompanija će jako dobro voditi računa da se te robne rezerve održavaju i da ne zastarijevaju, što je i bio jedan od razloga ukidanja robnih rezervi“, kazala je Drakić-Grgur i zaključila da održavanje robnih rezervi uvijek rezultira visokim troškovima.
Izvor: Gradski.me
