“Od ukupno 898 miliona eura, 215 miliona eura odnosi se na investicije u kompanije i banke, 294 miliona eura na interkompanijski dug, 278 miliona eura na nekretnine, dok se 111 miliona eura odnosi na ostalo”, kazao je u intervjuu za naš portal predsjednik Savjeta stranih investitora Crne Gore Kristof Šon.

Koliko je pandemija uticala na obim investicija i interesovanje stranih investitora za našu državu?

Ako pogledamo statističke podatke za prethodne dvije godine, u 2020. godini ukupan priliv stranih direktnih investicija je iznosio 663 miliona eura, dok su ukupne strane investicije za 2021. godinu, prema podacima Centralne banke, iznosile 898 miliona eura. Navedeno ukazuje na to da pandemija jeste uticala na obim investicija, što se podudara sa prognozama UNCTAD-a da će se globalni tokovi SDI smanjiti između 30 i 40% tokom 2020/21. godine. Koronavirus je dramatično uticao na globalizaciju, usljed čega su poremećeni tokovi stranih direktnih investicija. Za mnoge zemlje u razvoju SDI igraju ključnu ulogu kao izvor finansiranja, s potencijalom da ojačaju ekonomsku otpornost ovih zemalja tokom krize i podrže rast zaposlenosti i ekonomsku transformaciju kroz fazu oporavka.

Koliki je ukupan priliv stranih direktnih investicija u odnosu na pretpandemijski nivo i kada očekujete da se vrati na nivo prije 2019. godine?

Ukupan priliv SDI za 2021. godinu, prema podacima Centralne banke, iznosi 898 miliona eura što je približno iznosu iz 2018. godine kada su ukupne strane direktne investicije iznosile 858 miliona eura. Kada govorimo o 2019. godini, ukupan priliv stranih direktnih investicija je iznosio 778.5 miliona eura. Navedeni podaci ukazuju da kada je riječ o SDI prethodnu godinu karakteriše značajno veći priliv SDI, od 27%, u poređenju sa 2020. godinom.

Kakva je struktura stranih investicija, odnosno iz kojih država dolazi najveći broj investitora koji ulažu u Crnu Goru?

Od ukupno 898 miliona eura, 215 miliona eura odnosi se na investicije u kompanije i banke, 294 miliona eura na interkompanijski dug, 278 miliona eura na nekretnine, dok se 111 miliona eura odnosi na ostalo.

Prema podacima Centralne banke, kada je riječ o državama iz kojih je evidentiran najveći priliv SDI, one dolaze iz zemalja EU, Rusije, država regiona, SAD, UAE, Turske.

Koliki je priliv stranih investicija u našu državu koje dolaze iz Sjedinjenih Američkih država?

Priliv SDI koje dolaze iz SAD-a za 2021. godinu iznosi 39 miliona eura, čime SAD spadaju u top 10 zemalja kada je u pitanju iznos investicija. Ovo je značajno više u odnosu na 2020. godinu kada su SDI iz SAD-a iznosile 29.5 miliona eura i 2019. godinu kada su iznosile 14 miliona eura.

Crna Gora je članica NATO pakta od 2017. godine. Koliki je priliv investicija iz zemalja koje se nalaze u sastavu NATO-a.

Od ukupnog iznosa od 898 miliona eura priliva SDI u 2021. godini, 320 miliona eura, ili 35%, se odnosi na zemlje NATO-a.

Kako ocjenjujete poslovnu klimu u Crnoj Gori s obzirom na trenutne političke nestabilnosti? Da ii je ta klima demotivišuća za strane investitore?

Politička nestabilnost negativno utiče na ekonomski i društveni ambijent. Investitori traže politički stabilno okruženje i predvidive uslove poslovanja.

Generalno govoreći radujemo se saradnji sa novom Vladom i nastavku otvorenog i konstruktivnog dijaloga. Očekujemo nastavak započetih reformi, a sve u najboljem interesu ekonomskog rasta i razvoja Crne Gore, a u krajnjem i svih građana i privrede.

Mi smo krajem marta objavili posljednje izdanje Bijele knjige: Investiciona klima u Crnoj Gori za 2021. godinu, čiji rezultati su pokazali da sveukupni indeks lakoće poslovanja za prethodnu godinu je zabilježio najveći rang od kada se vrši mjerenje. Sa druge strane, ono što je takođe karakteristično jeste da su dvije oblasti zabilježile rekordno niske ocjene, i to vladavina prava i borba protiv sive ekonomije.

Izazove možemo prevazići samo ako radimo zajedno na konstruktivan način i ako dogovorimo ekonomsku strategiju na nivou države koju podržavaju svi relevantni akteri. Sprovođenje ekonomskih i regulatornih reformi samo je prvi korak u tom pravcu, a geopolitička situacija otvara prozor mogućnosti Crnoj Gori da ubrza napredak ka članstvu u EU.

Drugi korak, koji je podjednako važan za zajednicu stranih investitora, jeste jačanje relevantnih institucija da pravilno sprovode propise i nadgledaju pravni okvir i da obezbijede predvidivo i pouzdano okruženje za strane investicije.

Bliska i stalna komunikacija sa Vladom i javnom upravom ostaje važan zadatak Savjeta kako bi pomogao svojim članovima da razvijaju i unapređuju poslovanje u Crnoj Gori i da podrži cjelokupnu crnogorsku ekonomiju da se transformiše u modernu, raznoliku i konkurentnu destinaciju za strana ulaganja.

Šta bi izdvojili kao najveće i najznačajnije barijere za poslovanje stranih kompanija u Crnoj Gori? Koliko se situacija promijenila u odnosu na raniji period?

Za unapređenje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori je posebno važno da vodimo aktivni dijalog sa Vladom u pravcu razumijevanja potreba privrede, posebno u kontekstu promjena politika. Kompanije svoja poslovanja planiraju dugoročno tako da svaka izmjena politike mora biti pravovremena u cilju poštovanja principa predvidivosti i dobre prakse javno-privatnog dijaloga.

U skladu sa nalazima Bijele knjige, “Vladavina prava” prepoznata je kao najizazovniji preduslov za razvoj poslovanja.

„Predvidljivo poslovno okruženje“, koje podrazumijeva transparentnost rada državnih organa, takođe je od presudnog značaja.

Kao ozbiljnu zabrinutost za ekonomsku stabilnost zemlje, naši članovi prepoznaju “disciplinu” odnosno, nedostatak sistematske i stroge naplate poreza. Mišljenja smo da “disciplina” direktno utiče na konkurentnost kompanija na tržištu i nepoštene uslove za rad.

Dalju pažnju treba posvetiti sprovođenju reformskih procesa u sektorima analiziranim Bijelom knjigom, koji su naši članovi ocijenili sa niskim ocjenama (tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje / doprinosi, korporativno upravljanje, vladavina prava) kako bi se unaprijedio poslovni ambijent, privukle strane investicije i stvorili uslovi za poboljšanje ekonomskog standarda svih građana Crne Gore.