Najduže istraživanje u istoriji dugo čak 75 godina, mlađu generaciju je iznenadilo finalnim rezultatima jer se u konačnom zbiru ljudska sreća, dug život i ispunjenje ne tiču ni novca ni uspjeha.
The Harvard Study of Adult Development sprovelo je ovo izuzetno istraživanje u kojem su pratili 724 ispitanika, njihove živote od mladosti do duboke starosti. Od ukupnog broja, 60 ispitanika su živi i danas, u devedesetim i dalje učestvuju. Za sve ove godine, promijenilo se više generacija istraživača, ali važno je da nije prekinuto i da su dolazili novi i nastavili da rade na prikupljanju podataka.
Četvrti po redu direktor ovog istraživanja Robert Valdinger prije nekoliko godina iznio je u javnost rezultate i počeo riječima:
„Ukratko, dobri međuljudski odnosi nas čine srećnijim i zdravijim. Dobar život sazdan je od dobrih veza. I tačka.“
Istraživanje dalo tri važne lekcije
Kroz ovo istraživanje naučili smo tri važne lekcije o odnosima, rekao je u uvodnom dijelu Valdinger.
Prvo, dokazano je da su ispitanici koji su više vremena provodili sa porodicom, prijateljima, na različitim okupljanjima i druženjima srećniji, fizički zdraviji i duže žive od ispitanika koji su živijeli više samotnjački.
Ispostavilo se da je samoća toksična i da „ubija“. Samotnjaci su nesrećniji, zdravlje im je lošije i funkcije mozga slabe prije vremena. Ukratko, kraće žive.
Druga lekcija naučena iz ovog istraživanja je da nije važan samo broj ljudi sa kojima su ispitanici bili u kontaktu, dinamika tih odnosa, posvećenost jedni drugima, već je najvažniji kvalitet tih odnosa. Ispostavilo se da su konflikti veoma loši za zdravlje i da su, recimo, brakovi bez dovoljno ljubavi i privrženosti u kojima su svađe i sukobi česti, lošiji izbor od razvoda.
Naučnici su u toku ovog istraživanja pokušali da pretpostave koji će ispitanici biti srećniji i ispunjeniji u svojim kasnim osamdesetim godinama i to kada se uporede njihove životne okolnosti u pedesetim. Ispostavilo se da nisu bili dugovječniji i srećniji oni sa manjim novoom holesterola u srednjim godinama, već oni koji su bili zadovoljni svojim vezama sa drugim ljudima. Ispitanici koji su u svojim pedesetim bili najzadovoljniji brakom, prijateljstvima, druženjima, bili su ubjedljivo najzdraviji. A, ispitanici nezadovoljni brakom i odnosima, ako su imali fizičke bolove, oni su objektivno bili veći zbog preživljavanog emotivnog bola.
Treća lekcija koje nas je istraživanje naučilo je da kvalitetne veze sa drugima ne štite samo naše tijelo, već i mozak. Veze koje su u srednjim godinama bazirane na povjerenju i podršci, na osamdesetogodišnjaka djeluju tako da mu je pamćenje bolje, jasnije se sjeća proteklih godina, duže je intelektualno očuvan. I, ne radi se o tome da je u kvalitetnim vezama punim podrške sve išlo glatko i bez trzavica. Naprotiv. Suština je da su to odnosi gdje ljudi mogu da računaju jedni na druge, mogu da se oslone. „Dakle, bliskost je ključna i to je staro mudro pravilo, staro koliko i brda i planine“, rekao je na predstavljanju istraživanja jedan od direktora projekta Robert Valdinger.
Odnosi sa drugim ljudima
Odnosi sa drugim ljudima nisu uvek jednostavni, često ne idu glatko, bez sukoba i svađa. Podrazumijevaju i ozbiljan rad i posvećivanje, upornost i to traje cijeli život i nema kraja. Iako mlad čovjek u tridesetim misli da je cilj života biti uspješan, bogat i poznat, na kraju puta, u poznim godinama, najbolje prolaze oni koji su se oslonili na veze sa drugima, koji su radili na bliskosti i povjerenju. Sve su veze i odnosi važni, i partnerski i porodični, prijateljski kao i u široj zajednici.
Šta znači „osloniti se na veze sa drugima“, kako raditi na kvalitetu u vezama? Šta predlažu psiholozi koji učestvuju u ovakvom istraživanju?
- Da ponekad druženje sa ekranima zamijenite za druženje sa bliskim ljudima
- Da oživite veze tako što ćete zajedno raditi nešto novo
- Da organizujete duge zajedničke šetnje, zajedničke noćne izlaske
- Da pozovete nekog od rodbine koga dugo niste čuli
Izvor: Bonitet.com
