Od stupanja na snagu izmijenjenog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, od sredine avgusta ove godine, podnijeto je 1.381 zahtjev što je kako smatraju iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u odnosu na trenutnu situaciju, tj. pandemiju kovid-19, pozitivan bilans.

Kako je Pobjedi kazao direktor Direktorata za razvoj stanovanja Marko Čanović donijeto je i 175 rješenja o legalizaciji, što ukupno, sa ranije donijetim rješenjima o legalizaciji, čini cifru od 1.185 legalizovanih objekata. U opštini Nikšić donijeto je 258 rješenja o legalizaciji, Glavnom gradu 152, u Danilovgradu 145, Bijelom Polju 123, Tuzima 78, Tivtu 66, Rožajama 55, Žabljaku 53.

Podaci
Čanović navodi da je od 52.303 podnijeta zahtjeva za legalizaciju na nivou države obrađeno više od 45.000, odnosno 86 odsto.

– Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, donijeto je 6.364 rješenja o prekidu postupka, bilo da se radi o razlozima neusklađenosti sa planovima ili o prekidu postupka radi rješavanja imovinsko pravnih odnosa – precizira naš sagovornik.

Čanović kaže da je važno da je izmjenama zakona „otvorena“ mogućnost podnošenja zahtjeva za legalizaciju, bez prekluzije, što znači bez određivanja roka do kada se zahtjevi mogu podnositi. Još jedna značajna novina odnosi se na činjenicu da je stvorena pretpostavka za donošenje rješenja o legalizaciji, u skladu sa smjernicama planskog dokumenta za objekte koji su prepoznati važećim planovima, a ne ispunjavaju neki od urbanističkih parametara.

– Ova izmjena ima za cilj otklanjanje prepoznatih proceduralnih prepreka pri donošenju rješenja o legalizaciji, jer većina važećih planskih dokumenata sadrži smjernice kojim su u prostoru prepoznati bespravno sagrađeni objekti. Kroz planske dokumente su „uklopljeni“ svi objekti pod uslovom da ne narušavaju osnovnu razvojnu koncepciju planskog dokumenta – kazao je Čanović.

Međutim, dalje objašnjava da većina bespravnih objekata ne ispunjava neki od urbanističkih parametara koji planska dokumenta propisuju za novu gradnju, pa formalno nijesu bili ispunjeni uslovi za donošenje rješenja o legalizaciji, te su se postupci prekidali do donošenja Plana generalne regulacije.

– Kako je namjera da ovi objekti ostanu u prostoru, jer već postoji planski dokument koji to stanje uvažava, cjelishodno je bilo stvoriti pretpostavku za donošenje rješenja o legalizaciji za objekte koji su prepoznati važećim planovima, ali ne ispunjavaju neki od urbanističkih parametara za novu gradnju, ukoliko planski dokument takvu mogućnost ostavlja u smjernicama – kazao je Čanović. Takođe, dodaje on, data je mogućnost donošenja rješenja o legalizaciji za pomoćne objekte u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave kojima se uređuju pomoćni objekti, te precizirano da se za pomoćne objekte ne izdaju smjernice za usklađivaje spoljnog izgleda, što je slučaj kod ostalih bespravnih objekata.

– Ne mogu se legalizovati oni objekti koji su bespravno sagrađeni, a ne nalaze se na orto foto snimku iz 2017-2018. godine – napomenuo je Čanović.

Objašnjava da se rješenje o legalizaciji može donijeti za bespravni objekat koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima i/ili smjernicama važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno planskog dokumenta donešenog shodno Zakonom propisanoj proceduri.

– Ali ukoliko to nije slučaj, postupak se prekida do donošenja Plana generalne regulacije. Takođe, uslov za donošenje rješenja o legalizaciji su riješeni imovinsko pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen tako da je to takođe jedan od razloga za prekid postupka – kazao je Čanović dodajući da nakon rješavanja prethodnog pitanja, odnosno donošenja planske dokumentacije ili rješavanja imovinsko pravnih odnosa postupci će se nastaviti.

– Prema prikupljenim podacima, obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte, odnosno naknade za urbanu sanaciju: u budžete jedinica lokalne samouprave je uplaćeno 2.459.917 eura na ime ove naknade, dok je obračunati iznos 4.170.944 eura. Naime, naknada za urbanu sanaciju po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta može da se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina – precizira Čanović dodajući da shodno odredbama Zakona jedinica lokalne samouprave dužna da sredstva ostvarena od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte i naknade za korišćenje prostora koristi za urbanu sanaciju i za obezbjeđivanje alternativnog smještaja, u skladu sa ovim zakonom.

Troškovi
Što se tiče troškova prijavljivanja za legalizaciju kao i dobijanja rješenja o legalizaciji on naglašava da je izmjenama Zakona ukinuta obaveza izrade projekta izvedenog stanja objekta, te smanjeni troškovi legalizacije.

– Da budem precizan, ukinuta je obaveza izrade projekta izvedenog stanja bespravnog objekta, izvještaj o pozitivnoj reviziji projekta izvedenog stanja bespravnog objekta kao i davanje izjave revidenta da je objekat izgrađen u skladu sa revidovanim projektom izvedenog stanja bespravnog objekta. Cilj je bio pojednostavljenje postupka legalizacije, ali koje neće ići na štetu bezbjednosti imalaca objekata i trećih lica, jer je vlasnik bespravnog objekta koji ne spada u objekte osnovnog stanovanja dužan da dostaviti analizu privrednog društva koje je ispitivalo statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta u zavisnosti od površine objekta – precizirao je Čanović.

Po njegovim riječima postupak legalizacije je zakonom formulisan kao kompleksna procedura koja obuhvata provjeru više činjenica-uslova, i postupanja su određena specifičnošću svakog od njih.

– Formulisanjem utvrđene procedure vodili smo računa da se kroz ovaj proces osigura prvenstveno bezbjednost i sigurnost građana koji u njima žive ili borave, ali i pravna sigurnost imovine i uvećanje vrijednosti te imovine. A to se može postići samo cjelovitom procedurom koja rezultira rješavanjem imovinsko pravnih odnosa, provjerom stabilnosti objekata izgrađenih suprotno propisima i uvođenjem tih objekta u sistem planiranja prostora, u skladu sa pravilima struke – kaže Čanović.

Svaki zahtjev, odnosno postupanje po zahtjevu ima određenu specifičnost, jer sama bespravna gradnje ima više pojavnih oblika što se, kako ocjenjuje, zakonom i prepoznalo.

– Procedura, odnosno dokazi koji se dostavljaju u postupku su različiti u zavisnosti od namjene objekta i njegove površine. Zakon prepoznaje i svojstvo vlasnika bespravnog objekta, pa su prepoznati objekti osnovnog stanovanja, odnosno oni objekti koji su građeni sa ciljem rješavanja stambenog pitanja vlasnika i članova njegove porodice – kazao je Čanović napomenuvši da su za te objekte predviđeni izuzeci koji olakšavaju plaćanje naknade za urbanu sanaciju.

– Za te objekte se naknada može plaćati u ratama na period od 20 godina, i za te objekte je propisana mogućnost da legalizuju objekat a da ne rade tehničku dokumentaciju, čija je izrada propisana kao obaveza za objekte površine preko 200 metara kvadratnih – tvrdi naš sagovornik.

A postupak legalizacije podrazumijeva identifikaciju objekta na orto foto snimku i provjeru usklađenosti sa postojećom planskom dokumentacijom, što je novim zakonskim rješenjem povjereno privrednim društvima koja su ovlašćena za obavljanje djelatnosti revizije tehničke dokumentacije i stručnog nadzora.

Naknade
– Cilj ove izmjene je ubrzanje postupaka. Naravno, izdavanje izvještaja podrazumijeva troškove za vlasnika bespravnog objekta ali ti troškovi su znatno manji od troškova za izradu projekta izvedenog stanja, a koja je obaveza ukinuta. Naime, prema procjenama cijena troškova izrade projekta je minimun 10 eura po metru kvadratnom dok su troškovi revizije projekta izvedenog stanja minimun dva eura po metru kvadratnom – objasnio je Čanović.

Ističe da se visina naknade za urbanu sanaciju, odnosno prethodnim zakonskim rješenjem naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte, utvrđuje propisom opštine u zavisnosti od zone, stepena opremljenosti građevinskog zemljišta, prosječnih troškova opremanja građevinskog zemljišta, troškova mjera urbane sanacije prostora devastiranih bespravnom gradnjom, načina plaćanja utvrđenog iznosa naknade i vrste i namjene objekta.

Čanović naglašava da je nakon donošenja rješenja o legalizaciji Zakonom propisana i procedura usklađivanja spoljnog izgleda objekta sa smjernicama planskog dokumenta, odnosno smjernicama glavnog gradskog arhitekte.

– Smjernice su sastavni dio rješenja o legalizaciji. Ovo je procedura koja obuhvata provjeru vizualizacije (oblikovanje i materijalizacija) objekta, i ima za cilj da osigura da se smjernice planskih dokumenata u potpunosti sprovedu. Rješenje o usklađivanju je osnov za brisanje tereta „bez građevinske dozvole“ u listu nepokretnosti – kazao je Čanović.

Poručio je da je namjera da se bespravni objekti uvedu u pravni sistem pri čemu treba da zadovolje standarde planiranja i uslove izgradnje posebno u seizmički rizičnim područjima.

– Višestruka je korist od sprovođenja zakona: država, odnosno opštine dobijaju uređen sistem već izgrađenih objekata i sa njima povezane infrastrukture, uključujući redovne prihode od istih. Građani dobijaju „čiste“ papire za svoje objekte, čija će vrijednost biti uvećana i dobijaju potrebnu infrastrukturu i u konačnom kvalitetnije uslove za život, te pozivamo vlasnike bespravnih objekata da uđu u proceduru legalizacije – zaključio je Čanović.

Plaćanje na rate
Odredbe Zakona koje su omogućavale plaćanje na rate i dalje će važiti te će se, kako nam je potvrdio Čanović, iznos naknade za urbanu sanciju moći plaćati na 240 jednakih mjesečnih rata za objekte osnovnog stanovanja, odnosno na 120 rata za ostale objekte.

– Jedinica lokalne samouprave dužna je da propise o naknadi za urbanu sanaciju, o naknadi za korišćenje prostora i alternativnom smještaju koje su donijete na osnovu Zakona usklade sa rješenjima propisanim izmjenama i dopunama Zakona u roku od 90 dana, od dana stupanja na snagu ovog zakona – kazao je Čanović dodajući da ako to ne urade Ministarstvo će upozoriti predsjednika i skupštinu opštine da u roku od 30 dana, od dana dostavljanja upozorenja donese propis.

– Ako jedinica lokalne samouprave ni u ostavljenom roku ne donese propise, donosi ih Vlada 60 dana od isteka datog roka – objasnio je naš sagovornik.

Cilj – uređen i opremljen prostor
Krajnji cilj sprovođenja zakona je, kako je naveo Čanović, uređen i opremljen prostor i bolji kvalitet života građana.

– Sredstva prikupljena u procesu legalizacije će se ulagati u prostore na kojima su izgrađeni bespravni objekti, u izradnju nedostajuće infrastrukture, objekata od javnog interesa. Takođe, legalizacijom objekata i uređivanjem infrastrukture nesporno će rasti i vrijednost tih objekata, i povećaće njihovu konkurentnost na tržištu nekretnina, što je u krajnjem benefit za vlasnike tih objekata. Cijenili smo da se sredstva prikupljena u procesu moraju vratiti u prostor i na taj način će svi građani osjetiti benefite – poručuje Čanović.

Izvor: Pobjeda.me