Kompanija RCG-invest i njeni osnivači osudili su postupak nepoznatih pojedinaca koji su mimo njihovog znanja na austrougarsku tvrđavu Arza, na poluostrvu Luštica, postavili transparent sa brojem telefona, kojim se aludira da se pomenuto kulturno dobro prodaje.
“Odmah nakon što smo ujutru vidjeli da je neko postavio transparent, on je uklonjen. Smatramo da je posrijedi nečija provokacija, zato se kompanija RCG-Invest ograđuje od ovakvih postupaka”, naveli su iz kompanije, prenose Vijesti.
Iz RCG-investa su kazali da je objavljivanjem fotografija na kojima se vidi broj telefona napravljena šteta njihovoj kompaniji, zato i žele javnost da upoznaju da oni nijesu inicijatori.
Oglas za prodaju tvrđave uzburkalo je crnogorsku javnost uz brojne negativne komentare na društvenim mrežama.
Reagovao je u četvrtak i ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić, koji je rekao da bi poslije decenija raspikućstva država trebalo da preuzme ovakva kulturna bogatstva i da ih valorizuje kako treba.
Na društvenim mrežama pojavila se slika na kojoj se vidi kako na tvrđavi Arza stoji transparent na kojem se nalazi broj telefona 069-757-542. Brojni korisnici društvenih mreža pitali su se da li je Arza zajedno sa Mamulom na prodaju.
Povodom “malog oglasa” reagovao je i Spajić, koji tvrdi da mu se na dati broj telefona niko ne javlja.
“Provjerićemo vlasništvo. Poslije decenija raspikućstva država bi trebalo da preuzme ovakva kulturna bogatstva i da ih valorizuje kako treba. I to će uraditi novcem koji ste vi građani preko računa sa QR kodovima finansirali”, poručio je Spajić.
Dnevni list “Dan” je u februaru 2019. godine objavio da tvrđava Arza u Upravi za nekretnine nije upisana kao kulturno-istorijski spomenik, niti kao zaštićeno kulturno-istorijsko dobro, već kao stambena zgrada od 430 metara kvadratnih. Nadležni u Upravi za zaštitu kulturnih dobara godinama mimo zakona tako su zanemarivali vrijedan kulturno-istorijski objekat – tvrđavu Arza na Luštici.
Zakonom o zaštiti kulturnih dobara propisano je da kulturno dobro može biti u državnoj ili privatnoj svojini, član 2, kao i da svako može da podnese nadležnoj Upravi inicijativu za uspostavljanje zaštite kulturnog dobra.
U daljim odredbama tog zakona propisano je kako se utvrđuje status kulturnog dobra, uspostavlja zaštita na kulturno-istorijskom dobru, kao i upis u katastar nepokretnosti.